OESS: HRVATSKA POSTIGLA NAPREDAK U ISPUNJAVANJU OBVEZA

ZAGREB, 14. rujna (Hina) - U Hrvatskoj je u razdoblju od sredine svibnja do početka rujna ove godine zabilježen napredak zahvaljujući usvajanju vladina Programa povratka i poboljšanju suradnje s međunarodnom zajednicom, no potrebno je neodgodivo ubrzati povratak prognanika i izbjeglica, provesti reformu izbornog zakona te u medijima, a posebice na HRT-u, ako se taj pozitivni zamah želi održati, ističe se u najnovijem izvješću Misije OESS-a o napretku koji je Hrvatska od svibnja 1998. godine učinila u ispunjavanju međunarodnih obveza. Prethodno izvješće o "vladinu napretku u ispunjavanju preuzetih međunarodnih obveza" Misija OESS-a u Hrvatskoj sačinila je u svibnju. Izvješća se dostavljaju u sjedište OESS-a u Beču, zemljama članicama i hrvatskoj Vladi. Misija OESS-a, kako doznaje Hina, u izvješću navodi da je, unatoč tome što provedba Programa povratka zapinje zbog političkih otpora na lokalnoj razini te administrativnih zapreka, uočen porast broja povratnika. Usvajanje Programa povratka, ističe se, bitno je poboljšalo ozračje suradnje s međunarodnom zajednicom. Spremnost međunarodne zajednice da sudjeluje na donatorskoj konferenciji o obnovi i razvitku, nadalje navodi OESS, ovisi o ispunjavanju dva uvjeta: ubrzanoj provedbi Programa povratka i izradi cjelovitog i nediskriminatornog Plana obnove koji se očekuje da predstavi hrvatska Vlada. OESS pritom tvrdi da je takva konferencija odgođena u svibnju zbog nedostatka napretka oko pitanja povratka izbjeglica. Misija OESS-a također navodi neka područja na kojima je zabilježen mali ili nikakav napredak. Osim potrebe zakonskih reformi na području medija i izbornog zakona, ističe se kako je zanemariv napredak načinjen na uklanjanju diskriminatornih odredbi zakona koji reguliraju vlasničko-imovinska pitanja vezana za proces povratka te uklanjanju postojećih manjkavosti u radu pravosudnih organa i provođenju vladavine zakona. OESS bilježi i slab rezultat u provedbi vladina Programa obnove povjerenja. Premda je područje hrvatskoga Podunavlja u cijelosti reintegrirano u hrvatski ustavno-pravni sustav, kaže se dalje u izvješću OESS-a, integracija građana srpske nacionalnosti - kao pojedinaca i zajednice - još nije uspjela, što pokazuje i kontinuirani odlazak građana srpske nacionalnosti iz toga područja u SRJ i druge zemlje. Misija OESS-a izražava uvjerenost da je, u svrhu održavanja pozitivnog razvoja stanja u Hrvatskoj, potrebno što hitnije poduzeti tri koraka: ubrzati provedbu Programa povratka, provesti bitnu reformu na području medija, posebice vezano za pretvorbu HRT- a iz državne u javnu ustanovu te provesti reformu izbornoga zakona. Govoreći o dosadašnjoj provedbi Programa povratka, OESS smatra da je suviše rano ocjenjivati postignuti napredak jer "kvalitativan napredak jednako ovisi o rješavanju težih i lakših slučajeva". OESS ističe pozitivne trendove u povratku izbjeglica (uglavnom srpske nacionalnosti) u Hrvatsku, prognanika hrvatske i drugih nesrpskih nacionalnosti na područje Podunavlja te prognanika srpske nacionalnosti iz Podunavlja u druge dijelove Hrvatske. No, prema izvješću OESS-a, izostaje napredak u povratku Hrvata u susjedne zemlje (BiH i SRJ) te zaustavljanju odlaska Srba iz hrvatskog Podunavlja. Kao ključni element za poboljšanje ozračja u hrvatskome medijskom prostoru OESS navodi preobrazbu HRT-a iz državne u javnu radio- televizijsku ustanovu. Što se tiskanih medija tiče, OESS drži kako je, s iznimkom "Vjesnika", uočen stanovit napredak u smislu uravnoteženijeg izvješćivanja o političkim temama. U poglavlju posvećenom izbornome zakonu, OESS posebice kritizira odredbu prema kojoj je hrvatskim državljanima izvan Hrvatske omogućeno da imaju svoje predstavnike u parlamentu te način formiranja izbornih komisija u kojima, prema OESS-u, prevladavaju osobe lojalne vladajućoj stranci. Hrvatska treba promijeniti izborni zakon kako bi se osigurala višestranačka zastupljenost u izbornim komisijama na svim razinama, kaže se u izvješću OESS-a. U izvješću se također navodi kako je hrvatski Zakon o državljanstvu, što također utječe na izborni proces, u neskladu sa standardima OESS-a, naročito kada se radi o odredbama koje omogućuju dobivanje državljanstva na "temelju etničkih kriterija". Time je, drži OESS, teoretski do 300 tisuća građana RH (većinom etničkih Srba koji se kao izbjeglice nalaze u SRJ i BiH) lišeno glasačkoga prava, dok oko 330 tisuća Hrvata koji su stalno nastanjeni u BiH glasuju na hrvatskim izborima. Reforme na području izbornog zakona i medija predstavljaju, prema izvješću OESS-a, ključne korake u procesu jačanja demokratskih institucija u Hrvatskoj. U smislu postizanja istoga cilja ističe se i važnost vladavine zakona gdje je, prema OESS-u, potrebno u potpunosti uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s europskim standardima, povećati učinkovitost sudstva te provesti reforme koje će jamčiti puno poštivanje i provedbu sudskih odluka. OESS ocjenjuje kako je demokratizacija Hrvatske najvredniji doprinos stabilizaciji stanja u regiji. "Nastavak napretka u tom smislu glavni je uvjet za daljnju integraciju Hrvatske u euroatlantske institucije. Istodobno, misija OESS-a je uvjerena da će samo ove reforme stvoriti uvjete da Hrvatska raskrsti s prošlošću i stvori društvo temeljeno na građanskim, a ne etničkim načelima", zaključno stoji u najnovijem izvješću OESS-a o ispunjavanju međunarodnih obveza koje je preuzela Hrvatska. (Hina) ii sb 141733 MET sep 98