POREČ, 23. rujna (Hina) - Berba grožđa koja je u Istri u punom jeku potvrdila je predviđanja stručnjaka da će ovogodišnji urod biti slabiji od prošlogodišnjeg, kada je s otprilike šest tisuća hektara vinograda ubrano približno 4,5
tisuća vagona grožđa.
POREČ, 23. rujna (Hina) - Berba grožđa koja je u Istri u punom jeku
potvrdila je predviđanja stručnjaka da će ovogodišnji urod biti
slabiji od prošlogodišnjeg, kada je s otprilike šest tisuća hektara
vinograda ubrano približno 4,5 tisuća vagona grožđa.#L#
Prema riječima voditelja Odjela za vinarstvo i vinogradarstvo u
Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču Marija Stavera,
slabiji ovogodišnji urod, na što su poglavito utjecale nepovoljne
vremenske prilike, rezultirat će i manjom proizvodnjom vina u
usporedbi s prošlogodišnjih tri tisuće vagona. Procjene o
površinama pod vinogradima, i o urodu grožđa i količinama
proizvedenog vina, prilično su nepouzdane, smatra on, jer u Istri,
kao i u cijeloj Hrvatskoj, još nije ustrojena točna evidencija o
površinama pod vinogradima. Točan uvid u stanje vinogradarske
proizvodnje u nas dobit će se popisivanjem vinograda, koje će se
obaviti prema odredbama Zakona o vinu, s čime bi se u Istri trebalo
započeti iduće godine.
Zahvaljujući poticajnim mjerama županije i istarskih gradova i
općina, ponajviše novoj agrarnoj politici koja stimulira razvitak
seoskog obiteljskog gospodarstva, u posljednjih nekoliko godina
postupno se povećavaju vinogradarske površine. U pet godina
zasađeno je 120 hektara novih vinograda, a zanimanje vinogradara za
kupnju loznih cijepova premašuje financijske mogućnosti lokalne
samouprave, koja je u programu obnove vinogradarstva u Istri na
sebe preuzela dvije trećine troškova pri nabavi sadnog
materijala.
U novoj sadnji u istarskim vinogradima dominira malvazija, na koju
otpada 60 posto sortimenta. Na tržištu se u novije vrijeme osjeća
potreba za povećanjem površina pod crnim sortama, no zbog
svojedobnih teškoća s plasmanom crnih vina istarski se vinogradari
najčešće odlučuju upravo za malvaziju.
Na putu obnove istarskog vinogradarstva dvije su krupne zadaće -
rješenje vlasničkih odnosa u bivšim kombinatima u čijem je
vlasništvu glavnina vinarskih preradbenih i smještajnih
kapaciteta, te kooperativno udruženje sitnih individualnih
proizvođača po uzoru na Talijane.
Nabava mehanizacije i gradnja podruma nadilaze financijske
mogućnosti malih vinogradara, kakvih je u Istri najviše, pa je
izlaz u njihovu poslovnom udruživanju i tješnjoj suradnji s tek do
kraja privatiziranim velikim vinarijama, smatraju tamošnji
vinogradari. Desetak velikih privatnih proizvođača u Istri, koji
su se održali zahvaljujući obiteljskoj tradiciji - Ravalico,
Kozlović, Sinković, Katunar i drugi - potvrda su da takva
proizvodnja ima budućnost.
(Hina) kž vel
231202 MET sep 98