ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Otprilike 300 milijuna kilograma grožđa, odnosno 20 tisuća vagona vina, trebala bi biti bilanca predstojeće berbe čiji je urod u odnosu na prošlogodišnji manji za otprilike 15 posto, a kakvoća lošija. Svega
50 posto te proizvodnje biti će namijenjeno tržištu, procjena je Strukovne grupacije proizvođača grožđa i vina izrečena na njihovom današnjem sastanku u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu.
ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Otprilike 300 milijuna kilograma grožđa,
odnosno 20 tisuća vagona vina, trebala bi biti bilanca predstojeće
berbe čiji je urod u odnosu na prošlogodišnji manji za otprilike 15
posto, a kakvoća lošija. Svega 50 posto te proizvodnje biti će
namijenjeno tržištu, procjena je Strukovne grupacije proizvođača
grožđa i vina izrečena na njihovom današnjem sastanku u Hrvatskoj
gospodarskoj komori u Zagrebu.#L#
Tako lošem urodu značajno su doprinjele suša i požari na priobalju,
tuče na vinogorjima sjevera Hrvatske, ali i izostanak kvalitetnih
stimulativnih državnih mjera usmjerenih ka podizanju
vinogradarskih površina. Zbog toga je potrebno što prije sazvati
sastanak svih utjecajnih državnih tijela na temu obnove tih
površina i sadnje vinove loze, opći je stav današnjeg sastanka
vinogradarsko-vinarske struke.
"Najprije moramo zaustaviti negativan trend u primarnoj
proizvodnji grožđa koja se oslanja uglavnom na starije ljude. A
kako mladi u toj proizvodnji ne vide perspektivu, postoji velika
opasnost da se ona potpuno ugasi. Nalazimo se u vrlo složenim
uvjetima proizvodnje gdje je tehnologija prerade grožđa
zastarjela, cijene inputa su vrlo visoke što naše proizvode čini
izuzetno skupim i nekonkurentnima. Ako sutra mislimo postati
dijelom uređenog europskog tržišta, onda nam se potrebno brzo
organizirati kako bi spremni ušli u veliku tržišnu utakmicu", rekao
je okupljenim vinarima direktor Dalmacijavina Ivan Tvrdejić.
Iako je vino jedno od rijetkih poljoprivrednih proizvoda kojim
Hrvatska ostvaruje pozitivnu izvoznu bilancu, njegov izvoz
godinama stagnira. Prošle godine izvezeno je 10,65 tisuća tona
vina, trostruko manje u odnosu na '93. Uvezeno je 4,81 tisuća tona
vina, a ostvarena je pozitivna bilanca od 7,43 milijuna američkih
dolara.
U prvih šest ovogodišnjih mjeseci u Hrvatsku je uvezeno 2,03 tisuće
tona vina. Od toga je najviše vina, 58 posto, došlo iz susjedne
Bosne i Hercegovine, 23 posto iz Makedonije, 16 posto iz Slovenije,
dok 18 posto otpada na ostale europske i svjetske zemlje.
Istodobno, naša je zemlja izvezla 3,07 tisuća tona vina. Najviše je
vina transportirano u Njemačku, 41 posto, po 19 posto u Poljsku i u
BiH, te u Italiju 10 posto od ukupne izvezene količine.
Kako bi se takva nepovoljna situacija riješila, a proizvođači i
potrošači vina zaštitili, potrebno je u cijelosti provoditi Zakon o
vinu i Pravilnik o vinu, jedan je od današnjih zaključaka skupa. No,
za ozbiljnije tržišno natjecanje potrebno je iznaći kvalitetniji
način stimuliranja i financiranja proizvodnje i izvoza vina,
dosljedno kontrolirati njegovu kvalitetu, te uspostaviti
informacijski sustav koji će u cijelosti pratiti evidenciju
proizvođača, njihove vinogradarske površine te proizvodnju grožđa
i vina i njihov promet.
(Hina) dju sbo
171522 MET sep 98