ZAGREB, 22. rujna (Hina) - Prijedlog zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima kontinuitet je, ali i sama jezgra mirovinske reforme. Njime se, naime, djelomice raskida s postojećim sustavom međugeneracijske solidarnosti,
te se uređuju pitanja obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualizirane kapitalne štednje. Istaknuo je to pomoćnik ministra privatizacije Damir Ostović na današnjoj sjednici Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora. Uz podršku tom zakonskom prijedlogu, Županijski je dom završio današnji rad, a 19. sjednica Doma bit će nastavljena sutra.
ZAGREB, 22. rujna (Hina) - Prijedlog zakona o obveznim i
dobrovoljnim mirovinskim fondovima kontinuitet je, ali i sama
jezgra mirovinske reforme. Njime se, naime, djelomice raskida s
postojećim sustavom međugeneracijske solidarnosti, te se uređuju
pitanja obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju
individualizirane kapitalne štednje. Istaknuo je to pomoćnik
ministra privatizacije Damir Ostović na današnjoj sjednici
Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora. Uz podršku tom
zakonskom prijedlogu, Županijski je dom završio današnji rad, a 19.
sjednica Doma bit će nastavljena sutra. #L#
Prema predloženom zakonu, svi zaposleni, mlađi od 40 godina, bili
bi obvezni početkom 2000. godine dio svog mjesečnog doprinosa za
mirovinskog osiguranje (sada 21,5 posto bruto plaće) uplaćivati na
svoj osobni račun u jednom od ovlaštenih privatnih obveznih
mirovinskih fondova. Na individualne račune zaposlenici bi bili
dužni uplaćivati najmanje pet posto bruto plaće, dok bi preostali
iznos uplaćivali Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Svojevoljno bi u kombinirani mirovinski sustav mogli prijeći i
zaposlenici od 40 do 50 godina. Predloženim se zakonom, osim toga,
definiraju način osnivanja i rad obveznih i dobrovoljnih
mirovinskih fondova, kao i ustrojstvo, struktura i uloga Agencije
za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja.
No, upravo na nedefiniranost odredbi o Agenciji, pitajući tko je
osniva i što je ona u sustavu države vlasti, upozorava Ratko Maričić
(SDP). Nejasno mu je i tko će uplaćivati doprinose u obvezni fond,
da li osiguranik ili poslodavac. Na neke je nejasnoće upozorio i
Žarko Katić (HSLS) koji ipak ocijenjuje da je prijelaz kakav se
predlaže nužan "zbog naše djece, kako se ne bi našla u situaciji kao
sadašnji umirovljenici".
Županijski je dom danas podržao i izmjene Zakona o Nacionalnom
parku Briuni, a do drugog će mu čitanja biti dostavljeni materijali
o stanju podmorja tog parka, o zaštiti, te onomu što se prostornim
planovima predlaže uraditi na tom području. Naime, zastupnici su
upozorili na potrebu određenja prema tom području - da li će to biti
rezidencijalno područje ili nacionalni park. Upozoreno je i na
problem širenja granica Nacionalnog parka, čemu se usprotivio i
Aldo Skira (IDS) koji drži da se time oštećuje lokalna zajednica,
jer to bitno ograničuje dosadašnju komunikaciju na tom području.
Rasprava se povela i o predloženoj promjeni naziva u Brijuni. I dok
Skira ističe kako su Brioni stari toponim, Paško Bubalo (HDZ)
objašnjava kako je riječ o talijaniziranom nazivu kojeg je
forsirala Austro-Ugarska.
Županijski dom, danas je, prvi dan rada 19. sjednice podržao i
konačne zakonske prijedloge o kretanju slijepih osoba uz pomoć psa
vodiča, o dobrobiti životinja, kao i izmjene i dopune Zakona o
trgovini, i Zakona o Hrvatskoj garancijskoj agenciji.
(Hina) bn dd
221824 MET sep 98