ZAGREB, 21. rujna (Hina) - Budući Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH nije usvojilo prijedlog Gospodarsko-interesne udruge Uljarstvo, zadarske Sojare te Agrokor Trgovine o uvođenju carinske zaštite na uvoz sojine sačme, čelni
ljudi te udruge i tvrtki odlučili su da neće ove godine otkupljivati soju.
ZAGREB, 21. rujna (Hina) - Budući Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva RH nije usvojilo prijedlog Gospodarsko-interesne udruge
Uljarstvo, zadarske Sojare te Agrokor Trgovine o uvođenju carinske
zaštite na uvoz sojine sačme, čelni ljudi te udruge i tvrtki
odlučili su da neće ove godine otkupljivati soju. #L#
Prijedlog Ministarstvu upućen je zbog velikih ovogodišnjih razlika
u cijeni soje na svjetskom i domaćem tržištu, čime su hrvatski
proizvođači sojine sačme dovedeni u iznimno loš položaj, kazao je
predsjednik Uprave tvornice Zvijezda Stipan Bilić na današnjoj
tiskovnoj konferenciji u Zagrebu.
Cijene domaćih uljarica veće su od cijena na svjetskom tržištu, a
posebice kada se u njihovu cijenu uključe troškovi kreditiranja
sjetve, otkupa zaliha, prijevoz i drugo. Ti troškovi povećavaju
propisane zaštitne cijene za približno 20 posto.
Ovogodišnja propisana zaštitna cijena soje iznosi 1,9 kuna za
kilogram. Domaće zaštitne cijene uvećane za dodatne troškove i do
40 posto premašuju one na svjetskom tržištu.
Mimo svih očekivanja, cijena sojina zrna na svjetskom je tržištu
ove godine pala s približno 300 na 200 američkih dolara po toni, a
sojine sačme sa 280 na 160 dolara po toni.
Čelni ljudi Uljarstva i spomenutih tvrtki smatraju kako je zaštita
domaćih proizvođača sojine sačme moguća jedino uvođenjem zaštitne
carinske stope po količinskoj jedinici.
Poslovodstvo koncerna Agrokor, u čijem je sastavu jedina domaća
tvornica za preradu soje, predložilo je Ministarstvu poljoprivrede
i šumarstva i Ministarstvu gospodarstva tri modela za rješavanje
navedenog problema. Jedan se odnosi na uvođenje količinske carine
za uvoz sojine sačme u razdoblju od 1. rujna ove do 31. ožujka iduće
godine u visini od 0,7 kuna po kilogramu. Predložena je bila i
državna subvencija otkupljivačima sojina zrna u visini od 0,58 kuna
za kilogram, kako bi se izjednačila cijena sojine sačme na domaćem i
svjetskom tržištu, a cijena sojina ulja dovela na razinu cijene
repičinog. Treći prijedlog odnosi se na otkup ponuđene količine
soje u državne robne rezerve po zaštitnoj cijeni, pri čemu bi robne
rezerve preuzele kredite i obveze organizatora proizvodnje. Sojara
Zadar otkupila bi u tom slučaju sirovinu za proizvodnju po cijeni od
1,32 kune po kilogramu, što bi opet omogućilo domaću prodaju sačme i
sojinog ulja po svjetskim cijenama.
Kako se nadležna ministarstava nisu očitovala o tim prijedlozima,
spomenuti proizvođači odustali su od otkupa ovogodišnjeg uroda
soje.
U posljednjih nekoliko godina soja je bila sijana na između 15 i 16
tisuća hektara, dok je ove godine zasijana na više od 34 tisuće
hektara. Procjenjuje se da je za otkup ovogodišnjeg roda soje
potrebno 200 milijuna kuna koje bi trebali osigurati ili
proizvođači ili država. Visoka zaštitna cijena, kreditiranje
proizvodnje od strane tvornice i siguran otkup stvorili su interes
i omogućili tako veliku sjetvu, čime je dokazano da se ekonomskim
mjerama može povećati proizvodnja.
No, lani je cijena soje na svjetskom tržištu bila izuzetno visoka,
približno 300 dolara po toni, a cijena sačme 270 dolara. Kako je
cijena domaće sačme bila na razini svjetske, nije tražena carinska
zaštita kod uvoza tijekom fiskalne 1997/1998. godine.
(Hina) mku sbo
211346 MET sep 98