ZAGREB, 11. rujna (Hina) - Zaštitna cijena soje, odnosno niže cijene sojinog zrna i sačme na svjetskom od onih na domaćem tržištu, glavni su izvor problema u otkupu te uljarice, rečeno je na današnjem sastanku proizvođača i
prerađivača uljarica, proizvođača stočne hrane, stočara. Sudionici sastanka u Hrvatskoj gospodarskoj komori raspravljali su i o ukupnom stanju u domaćem uljarstvu.
ZAGREB, 11. rujna (Hina) - Zaštitna cijena soje, odnosno niže
cijene sojinog zrna i sačme na svjetskom od onih na domaćem tržištu,
glavni su izvor problema u otkupu te uljarice, rečeno je na
današnjem sastanku proizvođača i prerađivača uljarica,
proizvođača stočne hrane, stočara. Sudionici sastanka u Hrvatskoj
gospodarskoj komori raspravljali su i o ukupnom stanju u domaćem
uljarstvu.#L#
Cijena sojinog zrna i sačme na svjetskom je tržištu niža od one na
domaćem pa poduzeća koja ne uvoze soju automatski ostvaruju
gubitke. Najviše gube poduzeća koja su organizirala sjetvu soje i
obvezala se na otkup po cijeni od 1,90 kuna po kilogramu, kazao je
Stipe Bilić, predstavnik Agrokora, poduzeća u čijem je sastavu
jedina tvornica za preradu soje.
Kao jedan od mogućih modela za rješavanje tog problema Bilić
predlaže uvođenje količinske carine od 70 lipa po kilogramu za uvoz
sojine sačme od početka rujna ove do konca ožujka iduće godine.
I dok predstavnici grupacije industrije stočne hrane drže
nelogičnim uvoditi količinsku carinu samo na sojinu sačmu, a ne i na
sojino zrno, pomoćnik ministra poljoprivrede Vlado Bićanić
odgovara da se u njegovom ministarstvu ne razmatra uvođenje
količinske carine ni na sojinu sačmu, ni na sojino zrno.
Prema podacima udruženja proizvođača biljnih ulja i masti prošle je
godine u Hrvatskoj utrošeno 29.000 tona sojine sačme iz domaće
proizvodnje, a više od tri puta sačme od uvezena sojina zrna i
gotove sojine sačme.
U raspravi o stanju u ukupnom uljarstvu, istaknuto je kako je njegov
temeljni problem financijske prirode. Manjak od oko 500 milijuna
kuna obrtnog kapitala označen je temeljnim uzrokom stagnacije i
pada proizvodnje.
Po mišljenu Stipe Bilića politika cijena morala bi poći od pariteta
cijena uljarica prema pšenici i to u omjeru 2,6 prema jedan.
Istaknuo je također da za moderan razvoj uljarstva treba izgraditi
tvornicu za preradu uljarica s godišnjim kapacitetom od najamnje
200.000 tona, što podrazumjeva odgovarajuću državnu potporu.
Iz domaćih uljarica roda 1997./98. osigurano je 24.000 tona sirovog
ulja, po 20.000 tona sojine i suncokretove sačme i 6.000 tona
repičine sačme. Manjak se namirio uvozom za koji je plaćen 28
milijuna američkih dolara.
(Hina) bm
111737 MET sep 98