ZAGREB, 19. rujna (Hina) - Kinoteka, negdašnje omiljeno okupljalište ljubitelja filma, uskoro bi zbog novčanih teškoća moglo prestati raditi, pa bi Zagreb ostao bez jedina mjesta na kojem se njeguje filmska klasika i europski film. No
mogućnost izlaza iz takva, za jednu metropolu neprihvatljiva stanja, već se nazire. Skupina hrvatskih filmskih stručnjaka izrađuje projekt za osnivanje filmskoga kulturnog centra, koji bi u sljedeća dva tjedna trebala poslati zagrebačkome Gradskomu poglavarstvu i Ministarstvu kulture.
ZAGREB, 19. rujna (Hina) - Kinoteka, negdašnje omiljeno
okupljalište ljubitelja filma, uskoro bi zbog novčanih teškoća
moglo prestati raditi, pa bi Zagreb ostao bez jedina mjesta na kojem
se njeguje filmska klasika i europski film. No mogućnost izlaza iz
takva, za jednu metropolu neprihvatljiva stanja, već se nazire.
Skupina hrvatskih filmskih stručnjaka izrađuje projekt za
osnivanje filmskoga kulturnog centra, koji bi u sljedeća dva tjedna
trebala poslati zagrebačkome Gradskomu poglavarstvu i
Ministarstvu kulture.#L#
Izvanredna posjećenost Kinoteke tijekom Tjedna suvremenoga češkog
filma potvrdila je da u nas ipak ljude zanimaju filmovi koji ne
pripadaju američkoj "blockbuster" proizvodnji, ističe Ladislav
Galeta, voditelj "Art kina" i jedan od pokretača toga projekta.
Po njegovim riječima filmski kulturni centar sjedinio bi na jednom
mjestu svu kvalitetnu filmsku proizvodnju. Prikazivali bi se svi
filmski žanrovi, od tzv. eksperimentalnih filmova do suvremene
produkcije, retrospektive nacionalnih kinematografija, arhivski
program Kinoteke, filmska klasika i tematski ciklusi (režiseri,
scenaristi, glumci).
Taj "hram filma", kaže Galeta, živio bi od devet sati ujutro do
ponoći, šest dana u tjednu. Priređivale bi se naručene projekcije
za obrazovne ustanove, predavanja, seminari i tečajevi. U okviru
centra djelovala bi videoteka s filmovima Kinoteke, knjižnica s
filmskom literaturom, filmski muzej, privremeni i stalni izložbeni
prostor i prostor za interne projekcije onih filmova za koje još
nisu otkupljena distribucijska prava.
Čini se da se od zamisli da centar bude smješten u prostorima
Kinoteke odustalo i od grada se očekuje prostor na mjestu
pristupačnu većemu broju ljudi, negdje u središtu grada.
Kinoteka je sa svojim dosadašnjim programom (crtići, Art kino i
odabrani filmovi) gubila 50.000 kuna na mjesec, rekao je Dragan
Švaco, direktor Zagreb filma, u sklopu kojeg djeluje Kinoteka.
On podupire projekt filmskoga centra i smatra da bi država trebala
pomagati filmsku umjetnost, kao što to čini s ostalim kulturnim
djelatnostima u Hrvatskoj. Bez novčane potpore Zagreb film neće
moći održavati program Kinoteke, napominje Švaco. Ako bi se dobio
novi prostor, i Kinoteka bi se preselila u njega, jer je suočena s
pitanjem vlasništva i nalazi se u susjedstvu bučne kavanice.
Tekst prijedloga, koji pišu Hrvoje Turković s Akademije dramskih
umjetnosti i Vjekoslav Majcen u Hrvatskome državnom arhivu, bit će
objavljen u sljedećem broju Hrvatskoga filmskog ljetopisa.
Takav prostor koristio bi u najvećoj mjeri mladima i studentima
fakulteta koji imaju veze s filmom. To su, među ostalim, Akademija
dramskih umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti, Filozofski
fakultet i Pedagoška akademija. Upravo zbog njih, naglašava
Vjekoslav Majcen, trebalo bi se uključiti i Ministarstvo znanosti i
tehnologije. S vremenom bi centar postao samostalnom ustanovom s
umjetničkim vijećem koje bi izrađivalo program.
Po Turkovićevim riječima dosadašnje filmsko obrazovanje svodilo se
uglavnom na repertoar i povremeno na nekomercijalni film, što su
djelomično pomagali strani kulturni instituti i veleposlanstva u
Hrvatskoj. Filmski centar, kakav opstoji u svakome velikom gradu,
moguće je stvoriti samo uz potporu grada, ističe Turković, dodajući
kako će inače propasti cijela zamisao.
Ostane li Zagreb bez nekomercijalnoga filmskog repertoara,
reklamni slogan trenutačnoga filmskog hita Godzilla - "Veličina (u
ovom slučaju novčanika) JE važna", pokazat će se, na žalost,
točnim.
+
(Hina) ag mc
190904 MET sep 98