STOCKHOLM, 19. rujna (Hina) - Sudeći po posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja prije nedjeljnih izbora u Švedskoj njihov je rezultat krajnje neizvjestan. Najvjerojatniji je ishod da razmjerno veliki pomaci u stranačkim simpatijama
neće dovesti do bitnih promjena u političkom vodstvu zemlje.
STOCKHOLM, 19. rujna (Hina) - Sudeći po posljednjim ispitivanjima
javnog mnijenja prije nedjeljnih izbora u Švedskoj njihov je
rezultat krajnje neizvjestan. Najvjerojatniji je ishod da
razmjerno veliki pomaci u stranačkim simpatijama neće dovesti do
bitnih promjena u političkom vodstvu zemlje.#L#
Socijaldemokrati, koji su na izborima 1994. dobili preko 45 posto
glasova, mogli bi pod vodstvom sadašnjeg premijera Görana Perssona
izgubiti gotovo svakog petog od svojih glasača, jer se sada za tu
stranku izjašnjava oko 37 posto. Najveći dio izgubljenih simpatija
okrenuo se međutim prema ljevičarskoj stranci (bivšim
komunistima), koja očekuje porast svog udjela u glasačkom tijelu sa
6 na gotovo 12 posto. Iako su odnosi između te dvije stranke
tradicionalno hladni, takva bi veličina socijalističkog bloka -
neposredno ispod 50 posto - vjerojatno bila dovoljna za nastavak
socijaldemokratske vladavine.
Švedska parlamentarna pravila ne zahtijevaju naime da vlada ima
podršku apsolutne većine već samo da se vladi većina ne protivi.
Složena stranačka struktura unutar građanskog bloka otežava
ostvarenje jedinstva potrebnog da se nametne vlastita politička
volja.
Vodeća građanska grupacija, Umjerena (zapravo konzervativna)
stranka, pod vodstvom Carla Bildta, računa doduše s povećanjem
svoga udjela među biračima s 22 na 25 posto, a demokršćani očekuju
relativno najveće povećanje udjela u glasačkom tijelu, s 4 na 12
posto. Liberalima prijeti pak istodobno smanjenje sa 7 na 5 posto, a
središnjoj stranci s 8 na 5 posto. Stranka zelenih (s 5 posto) bliža
je socijalističkom nego građanskom bloku.
Nedjeljni su izbori prvi u kojima se Šveđanima, koji su napustili
Švedsku tijekom 90-ih godina, omogućuje automatsko pravo glasa,
bez posebne registracije koja je bila potrebna ranijih godina. To
je potrostručilo broj glasača u inozemstvu (oko 70 tisuća), koji
mogu glasovati u konzulatima i veleposlanstvima. U samoj Švedskoj
vrlo je popularno glasovanje poštom - znatno više od 1/3 glasača
koristi svoje biračko pravo na taj način.
(Hina) bsa dh
190555 MET sep 98