STOCKHOLM, 17. rujna (Hina) - Dok Šveđane brine socijalna skrb, nezaposlenost i visoke porezne stope, vanjskopolitička pitanja doslovce su nestala iz javne rasprave uoči općih izbora koji ih očekuju u nedjelju.
STOCKHOLM, 17. rujna (Hina) - Dok Šveđane brine socijalna skrb,
nezaposlenost i visoke porezne stope, vanjskopolitička pitanja
doslovce su nestala iz javne rasprave uoči općih izbora koji ih
očekuju u nedjelju. #L#
Boreći se za glasove 6,6 milijuna birača, u nedjelju se za 349
zastupničkih mjesta Riksdaga (jednodomni parlament) natječe sedam
političkih stranaka, sa socijaldemokratima i konzervativcima na
čelu.
Predizborna kampanja svela se u medijima na duel dvojice kandidata
za dužnost premijera, socijaldemokrata Goerana Persson (Jeren)
(49), sadašnjeg predsjednika manjinske vlade, i njegova protivnika
i vršnjaka, konzervativca Carla Bidlta.
Bildt, koji je bio švedski premijer od 1991-94. u svojoj se
predizbornoj kampanji uzalud trudio na dnevni red staviti
jedinstvenu europsku valutu kojoj se Švedska zasad ne želi
pridružiti.
No javnost jednostavno nije zainteresirana za vanjsku politiku,
pokazuju ispitivanja. Šveđane, doduše, zanima EU i Europska
gospodarska i monetarna unija - ali tek na devetom mjestu.
"Danas se Bildt boji pokazati da je suviše zainteresiran za vanjsku
politiku, dok Persson u tome jednostavno nije doma", ocjenjuje
Anders Hellner iz švedskog Instituta za vanjsku poolitiku.
On dodaje da Frankfurter Allgemeine Zeitung i nije daleko od istine
ocjenjujući da je "tijekom četverogodišnje vladavine SDP-a Švedska
postala patuljak koji je danas toliko mali da se gotovo i ne vidi."
U vrijeme premijera Olofa Palmea (ubijen u Stockholmu 1986.)
Švedska je imala političku težinu ističući se kao braniteljica
interesa Trećeg svjeta, a zadnja vlada desnog centra, koju je Bildt
vodio od 1991-94., pokušavala je jačati ulogu Švedske na Baltiku.
No, ona nije uspjela obnoviti ulogu regionalne sile kakvu je
uživala prije 300 godina, ili bar izboriti istaknutiju ulogu u EU.
Ministrica vanjskih poslova Lena Hjelm-Wallen ističe da je ipak SDP
uveo Švedsku u EU 1995. godine, uveo je u Vijeće sigurnosti UN i
pokrenuo bezbrojne inicijative za pomoć baltičkim državama.
Vlada je, unatoč protivljenju javnosti i podijeljenosti unutar
vlastitih redova, odlučila da se Švedska neće u prvom valu
pridružiti jedinstvenoj europskoj valuti, ali je ostavila vrata
otvorena za kasniji ulazak u članstvo EMU.
Švedska već 200 godina uspijeva zadržati svoju neutralnost i SDP
želi da takav slobodni status i zadrži. Iako nije članica NATO-a,
Švedska surađuje sa Savezom, a njezine su postrojbe sudjelovale u
mirotvornim mislijama u Bosni. Ona je i aktivni sudionik NATO-vog
programa partnerstvo za mir od 1994. godine.
Švedski vladajući Socijaldemokrati (SDP), u svojoj predizobrnoj
kampanji ističu kao svoj prvi i najvažniji zadatak smanjenje stope
nezaposlenosti.
Iako je stopa nezaposlenosti u toj zemlji u kolovozu ove godine pala
na 7,3 posto sa 9,6 posto (od 1993. kada je bila najviša), još uvijek
predstavlja gorući problem kojim se jednako bave i vlada i oporba.
Vlada kratkoročno planira do 2.000. godine smanjiti stopu
nezaposlenosti na četiri posto, a dugoročno potpuno je otkloniti.
Ministar financija Erik Asbrink vjeruje da je prvi vladin cilj
moguće postići, ali je "nemoguće postići stopu nezaposlenosti u
iznosu od nula posto", kazao je on.
Privatni sektor manje je optimističan od vlade. Konfederacija
švedskih industrija predviđa porast stope nezaposlenosti sa 6,8
posto u 1998. godini na sedam posto slijedeće godine.
Najveće oporbene stranke - Umjereni, Liberali i Kršćanski
demokrati - osnovale su "savez za zapošljavanje" kako bi se
pozabavile problemom nezaposlenosti. Te tri stranke zahtijevaju
smanjenje poreza što bi, kako tvrde, dovelo do stvaranja većeg
broja radnih mjesta, te smanjenje poreza na dohodak,
pojednostavljivanje propisa tvrtki i modernizaciju tržišta rada.
(Hina) gt/rt br
181134 MET sep 98