YU - TISAK 17. 9.

SRBIJA POLITIKA 17. IX. 1998. Većina jugoslovenskih privrednika nije dobila hrvatske vize "Led je krenuo, ali zbog niskih temperatura još postoje velika začepljenja. Tako bi se najslikovitije mogli prikazati trenutni privredni odnosi između Jugoslavije i Hrvatske, što su potpuno potvrdila i zbivanja oko Jesenskoga međunarodnog zagrebačkog velesajma. Prvi put nakon punih osam godina na njemu su nastupili i predstavnici iz Jugoslavije. Istina, skromno, čak znatno skromnije nego što je još do prije nekoliko dana najavljivano, ali ipak je - krenulo. (...) Trebalo je i još pet poznatih proizvođača hrane iz Vojvodine i Beograda, ali na žalost i neočekivano - njihovi inače najavljeni predstavnici nisu dobili hrvatske vize u veleposlanstvu RH u Beogradu.(...)Hrvatska strana nije dala objašnjenje za takav postupak..." GLAS JAVNOSTI 17. IX. 1998. Slobodan Remetić, direktor Instituta za srpski jezik SANU - interview "(...)Prosječni studenti znaju da su Hrvati do svoga standardnog jezika došli krajem prošlog vijeka preuzimanjem gotova Vukova modela. Sami Hrvati su priznali da su pobude za taj čin 'natjecanje u krajevima za koje nije bilo u početku jasno hoće li se okupiti oko ove ili one nacionalne jezgre'(D. Brozović). Nitko Hrvatima nije dao, darovao jezik. Pogotovo to nisu mogli učiniti naši suvremenici na čija se pleća, ne birajući sredstva, želi svaliti odgovornost za sve što se, smišljenom i dalekosežnom politikom Zagreba (i koga sve ne) dogodilo u 19. i početkom 20. vijeka. Proces homogenizacije hrvatske nacije svakako je izvršen zahvaljujući u dobroj mjeri vjeri i jeziku. Stvar je završena i ostalo je otvoreno pitanje jesmo li mi u svemu tome mogli bolje proći? Kakvu danas možemo imati korist od prekrajanja gotovih rezultata povijesno svršenih procesa.(..)Kome će donijeti korist tvrdnje da su svi štokavci Srbi kad neki od njih sve do ovoga stoljeća nisu pripadali ni jednoj naciji? Krajnje pojednostavljena projekcija u subraću nam uvodi i toliko zlikovaca iz ovog vijeka. Čemu i kome sve to? Među potpisnicima 'Slova' ima, opet, i onih koji su svojedobno prosvjedovali zbog srpskog 'svojatanja' Njegoša i ostalih crnogorskih pisaca, a danas se otimaju za Krležu. Osobno ne želim ne samo Pavelića, Luburića, Aliju nego ni Krležu i njegove Glembajeve..." 180137 MET sep 98