GS: KONCENTRACIJA KAPITALA UVJET OPSTANKA HRVATSKIH VINARA

ZAGREB, 24. kolovoza (Hina) - Hrvatska vinarska industrija svoj opstanak može osigurati jedino koncentracijom kapitala. Zato je potrebno osmisliti krovnu organizaciju koja će zastupati interese te branše i koja će hrvatske vinare ujediniti, kao što je, primjerice, Croatia vino, koja bi ponajprije preuzela vodeću ulogu pri izvozu domaćih vina, rekao je direktor Udruženja proizvođača Hrvatske Vinko Milat.#L# Tijekom ovoga stoljeća vinogradarske su se površine u Hrvatskoj sa 180 tisuća hektara svele na otprilike 50 tisuća hektara, iako postoji duga tradicija vinarstva te idealni uvjeti za gajenje vinove loze. Ukupna proizvodnja vina iznosi 20 tisuća vagona, a godišnje se proda četiri tisuće vagona u trgovinama na malo, tisuću vagona u ugostiteljstvu, dok se izveze otprilike dvije tisuće vagona. Ostalo otpada na naturalnu potrošnju domaćinstava koja se bave proizvodnjom vina, a kojih je u Hrvatskoj 200 tisuća. Otprilike 25 većih tvrtki, 30 vinogradarsko-vinarskih zadruga te petstotinjak značajnih privatnika nosioci su hrvatske proizvodnje vina. "Privatni su proizvođači vina napravili pomak glede kvalitete vina i povećanja vinogradarskih površina. No, oni nisu dovoljno jaki, jer produciraju otprilike pet do 10 posto ukupnog hrvatskog prometa vinom. Tržište je premalo i preslabo da bi moglo zadovoljiti baš sve", istaknuo je Milat. Velike vinarske kuće grcaju u vlastitim problemima proizašlim iz neadekvatne pretvorbe i nedostatka stručnih ljudi tako da nisu u mogućnosti ojačati se i izvršiti svoju funkciju u smislu otkupljivanja, proizvodnje i prodaje, posebice vezane uz izvoz. "U situaciji kada je naše tržište siromašno nema prostora da opstanu svi proizvođači. Od velikih vinarskih kuća opstat će vjerojatno manji broj, a zadruge moraju doživjeti transformaciju uz pomoć kvalitetne opreme i kadrova ili neće moći konkurirati na tržištu", procijenio je Milat. Površine vinograda od 1970. do 1990. godine smanjile su se za 62,8 posto na 4,55 tisuća hektara, a godišnje se prosječno napusti 142,9 hektara vinograda, podatak je iz Nacionalnog programa razvitka otoka kojeg je lani izradilo Ministarstvo razvitka i obnove Republike Hrvatske. "Država ne kreditira proizvodnju vina. Postojeći krediti s kamatama od 20 posto su preveliki da bi se mogli podnijeti. Ukoliko je vinova loza strateška kultura, onda ona nema zamjenu i prema tome potrebno joj je omogućiti poseban status kao pšenici, kukuruzu i ostalima. Potrebno je stimulirati tu proizvodnju za što je naša država gluha ili nije dovoljno upoznata s ovom problematikom. Želi li se vratiti život na naše otoke i priobalje mora se oživjeti i vinova loza, jer teško da je ona tamo zamjenjiva nekom drugom kulturom", mišljenja je Milat. Ipak, hrvatska vina još uvijek bilježe pozitivnu bilancu u izvozu ponajviše zbog zadržanog njemačkog i poljskog tržišta. No, to su uglavnom rinfuzna vina. Za izvoz buteljiranih vina potrebno je načiniti organizacijske i tehnološke preduvjete kako bi se racionalizirala proizvodnja, a vina po kvaliteti i cijeni mogla biti konkurentna onima na svjetskom tržištu. Vinari su u posljednje vrijeme isticali kako im je pivo nelojalna konkurencija te su smanjenu potrošnju vina pripisivali povećanoj potrošnji piva, čiji je promet dosegao i do 30 tisuća vagona godišnje. "Proizvođači grožđa i vina ne bi smjeli biti kivni na pivarce, već je od njih potrebno učiti. Iako je istina da je potrošnja pive, kolika god bila, na zapadu uvijek dvostruko manja od potrošnje vina, svakako grešku treba tražiti kod nas vinara. Izostaje nam organiziranost, agresivniji nastup na tržištu, stručnost i pomoć države. Moramo napokon potražiti zajednički interes branše, a da bismo bilo što realizirali nužno je svekoliko povezivanje", zaključio je direktor Udruženja proizvođača pića Hrvatske Vinko Milat. Domagoj Juričić (Hina) dju sbo 241212 MET aug 98