ZAGREB, 16. rujna (Hina) - Postupak odabira potencijalnih lokacija odlagališta nisko i srednjeradioaktivnog otpada, od kojih su u prijedlogu prostornog uređenja Republike Hrvatske ostale dvije preferentne lokacije - Moslavačka i
Trgovska gora - obavljen je stučno i po svim svjetskim kriterijima. Agencija za posebni otpad (APO) prijedloge preferentnih lokacija temelji na kritrijima stuke, a da li će ti prijedlozi ući u program prostornog uređenja odlučit će Hrvatski državni sabor. Istaknuo je to direktor APO-a Damir Subašić, odgovarajući time na kritike o "kabinetskom" izboru lokacija te zahtjeve o izuzimanju lokacije Moslavačka gora.
ZAGREB, 16. rujna (Hina) - Postupak odabira potencijalnih lokacija
odlagališta nisko i srednjeradioaktivnog otpada, od kojih su u
prijedlogu prostornog uređenja Republike Hrvatske ostale dvije
preferentne lokacije - Moslavačka i Trgovska gora - obavljen je
stučno i po svim svjetskim kriterijima. Agencija za posebni otpad
(APO) prijedloge preferentnih lokacija temelji na kritrijima
stuke, a da li će ti prijedlozi ući u program prostornog uređenja
odlučit će Hrvatski državni sabor. Istaknuo je to direktor APO-a
Damir Subašić, odgovarajući time na kritike o "kabinetskom" izboru
lokacija te zahtjeve o izuzimanju lokacije Moslavačka gora.#L#
Takve kritike i prijedlog iznijeti su u peticiji građana s područja
Moslavine koju je do sada potpisalo oko 15.000 osoba. Peticijom se
također traži da se Moslavačka gora proglasi vodocrpilištem i
parkom prirode.
Na današnjoj konferenciji za novinare Subašić je podsjetio da
postupak izbora lokacije odlagališta radioaktivnog otpada (RAO)
traje još od 1988., a 1997. kao preferentne su objavljene četiri
lokacije. Uz Moslavačku i Trgovsku goru, to su Papuk i Psunj, ali su
te dvije lokacije amandmanima zastupnika izbačene iz Strategije
prostornog uređenja. No, u APO-u ostaju kod sve četiri lokacije,
tvrdeći kako je izbor stručno izveden, a provjeravale su ga i
međunarodne institucije. Do donošenja konačne odluke treba
provesti i terenska istraživanja, a pokaže li se tada da lokacije
nisu odgovarajuće od njih će se odustati, rekao je Subašić.
U dosadašnjem postupku izbora radilo se na temelju i na podacima
postojeće stručne literature. Nismo izlazili na lokacije, jer na to
nemamo ni zakonsko pravo, osim toga cijena jedne bušotine je oko
milijun dolara. Zato je trebalo najprije suziti izbor kako bi se
znalo gdje izići na teren, kazao je Subašić.
U svezi prigovora da za lokaciju Moslavačka gora nisu uzeti u obzir
hidrološki kriteriji, objasnio je da se ti prigovori temelje na
studiji tvrtke MOHO o Prijedlogu zaštite pitkih voda i
vodooprskbnih zona dijela Moslavačke gore i pronađenim podzemnim
vodama. "Nama je interesantan središnji dio masiva Moslavačke
gore", kazao je Subašić, dodajući da se u tom dijelu masiva radi o
granitu. Podzemne vode pronađene su pak na rubnom, jugozapadnom
dijelu Moslavačke gore, koje ima posve drukčije geološke
karakteristike. Subašić također ističe kako nije dokazana
hidrogeološka veza podzenih voda ruba Moslavačke gore s njenim
središnjim dijelom, a to bi mogla utvrditi tek terenska
istraživanja.
(Hina) bn im
161533 MET sep 98