VOA - KNIN 15. 9.

GLAS AMERIKE - VOA 15. IX. 1998. O Kninu - tri godine nakon oslobođenja - prilog je pripremio Ivica Puljić Knin je bio i ostao jedan od gradova-simbola tijekom stvaranja hrvatske države. Danas u njemu žive starosjedioci, Hrvati i Srbi, koji se sve više vraćaju, ali tu su i prognani bosansko- hercegovački Hrvati, te Janjevci s Kosova. "Grad - hrvatski mladi ljudi, srpski - stari ljudi." Tako nam je Knin opisao jedan njegov stanovnik. Prije nego što uđete u grad, na jednoj ploči piše: "Knin - stari hrvatski kraljevski grad". Na jednoj napuštenoj i polusrušenoj kući, još stoji napis "SAO Krajina - šerif Milan Martić - Crvena zvezda". To su natpisi na koje naiđete kada ulazite u Knin, udaljen 260 km od Zagreba, 103 km od Splita, 56 km od Sibenika i tko zna koliko od potpunog oporavka nakon rata. U samom gradu, plakati bosansko-hercegovačkog HDZ-a, poneka slika hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, pjevača Zlatka Pejakovića i natpis "Kosovo - republika". Grad je vrlo živ - mnogo ljudi po ulicama, što upućuje na to da nema mnogo zaposlenih. Prije rata na području općine bilo je preko 50.000 stanovnika. Sada - tko zna? Sigurno manje - kaže jedan rođeni Kninjanin. G. 1991. iz Knina su prognani Hrvati. Ostali su Srbi i njihova krajina. Sve do akcija "Oluja" i "Bljesak" 1995. Onda su otišli Srbi i vratili se Hrvati. Zatim su došli Hrvati iz Bosne i Hercegovine - prognanici iz Banje Luke, Dervente, srednje Bosne, sveukupno oko deset i pol tisuća ljudi. Ima i nešto janjevačkih Hrvata s Kosova. Onda su se i Srbi počeli vraćati. Jedan od njih kaže: "Što se tiče starih Kninjana, nemamo nikakvih problema s njima. Dapače, nemamo se na što požaliti. Odnosi su u početku možda bili malo zahlađeniji, ali sada su uredni. Što se tiče ovih iz Bosne, mentalitet je nešto drugačiji, bez obzira što su po nacionalnosti uglavnom Hrvati, tako da ti kontakti malo teže idu." Mladim ljudima je teško živjeti u Kninu, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Razlog je vrlo jednostavan - nema posla. Tako kninskim ulicama hodaju ljudi, koji su protekle godine proveli u stalnom pokretu i nadi u bolji život. Svatko je svakome kriv za njegovu muku. To potvrđuje i naš razgovor s jednom Srpkinjom, koja se vratila u selo Kistanje, te s jednim Hrvatom iz Banje Luke, koji je prognanik u Kninu: "Povratnica sam. Vratila sam se s mužem na traktoru. Danas sam išla gledati za papire, ali se ne može doći na red. Niti znam što ću, niti kuda ću - nego se utopiti u neku jamu. U svojoj sam kući, ali nema ništa tamo, sve je porušeno. Imam samo četiri zida. Što da radiš? Muž je nestao." Naš sugovornik iz Banje Luke kaže: "Vi se brinete samo za njih. Vidite kakvi ste. Toliko ste drski i bezobrazni. To je prešlo sve granice. Vi maltretirate nas, a njima, koji su bili agresori, dajete podršku. To je sramota. Sramota! Ja ne mogu niti priviriti tamo odakle su me protjerali četnici, a vi njih hranite i štitite. Sramota je to." Na malom prostoru - mnogo sudbina. Goran je mlad čovjek iz srednje Bosne. Kaže da su ga iz njegove kuće otjerali Bošnjaci i da je više od dvije godine izbjeglica u Kninu: "Najljepše je tamo gdje si rođen. To je svakome jasno. Najljepše jest, ali nije najbolje." Goran kaže da je odnos između bosansko-hercegovačkih Hrvata i kninskih Hrvata odličan. A kada se radi o odnosu bosansko- hercegovačkih Hrvata i srpskih povratnika u Kninu, kaže: "Ja još nisam imao nikakav konflikt, niti problem s njima, ali malo ste prije čuli da su ljudi ogorčeni na neke stvari. Znači - Srbin iz Knina - po nekoj sada priči - bio je žrtva. Svi su oni bili žrtve - tako ispada. Nitko nije držao pušku, nitko nije bio taj koji je pucao na Hrvata. A gdje su bili? Svi su bili ovdje. Odjednom - svi se vraćaju. Znači - on se može vratiti ovdje sa svim pravima. No, ne može taj čovjek ovdje doći tek tako. Postoji država, postoji zakon." I eto tako - Knin živi nekim svojim čudnim životom. Grad je obnovljen, ljudi još nisu. Nema posla. Ljudi voze dobre automobile, od kojih barem polovica ima bosansko-hercegovačke registarske pločice. Knin je i miran i nervozan. Ali, sve to nekako opstaje, iako se od oslobađanja ovoga grada promijenilo čak pet gradonačelnika. (VOA) 160431 MET sep 98