VOA-POLITIČKO RJEŠENJE ZA KOSOVO?-6-9

GLAS AMERIKE - VOA 6. IX. 1998. "Političko rješenje krize na Kosovu, koje u ovom trenutku nije na vidiku, moglo bi se temeljiti na nekoliko ustavno-pravnih aranžmana. Kontaktna skupina predlaže široku autonomiju u okviru Jugoslavije. Iz Beograda su znale stizati glasine da se u srbijanskim službenim krugovima razmatra ideja podjele Kosova. Neki američki stručnjaci za Balkan smatraju da bi Kosovo trebalo postati treća federalna jedinica u SRJ. Novinarka 'Glas Amerike' Judith Latham razgovarala je o spomenutim mogućnostima s dva američka vanjskopolitička stručnjaka. David Phillips, direktor Programa za rješavanje međunarodnih sukoba na newyorškom sveučilištu Columbia, jedan je od najpoznatijih američkih stručnjaka za Kosovo. On smatra da međunarodno pravo u slučaju etničkih sukoba u višenacionalnim državama predviđa niz rješenja, od autonomije pa do proglašenja neovisnosti. Ideja o Kosovu kao o jednoj od tri jugoslavenske republike predstavlja sredinu u toj lepezi rješenja, kaže David Phillips. Problem je u tome što tu mogućnost ne prihvaćaju ni Srbi ni Albanci: 'Tu ideju odbacuju Crnogorci, neće je ni u Beogradu, a ne žele je prihvatiti niti Albanci. Međutim, može biti da će na kraju upravo to biti rješenje. Važno je biti svjestan činjenice da Albanci na bojnom polju neće izvojevati neovisnost Kosova. Mi smo predložili objema stranama da prvo treba postići 'privremeni sporazum' koji bi Kosovu jamčio poseban status, i to na određeno vrijeme. Nakon postizanja jednog takvog sporazuma, situacija bi se stabilizirala. U takvoj atmosferi prevladali bi umjereni političari te bi se moglo krenuti u pregovore o trajnom statusu Kosova'. John Hooper, direktor Akcijskog vijeća za Balkan čije je sjedište u Washingtonu, smatra da bi se takav početni odnosno privremeni sporazum odnosio upravo na Kosovo kao treću jugoslavensku republiku. Prednost te solucije je u tome što bi Kosovari ponovno dobili znatnu autonomiju, kaže gospodin Hooper i nastavlja: 'Time bi oslabio nadzor Beograda nad albanskim stanovništvom, ali i nad budućnošću Kosova. Kad bi Kosovo postiglo isti status kakav danas ima Crna Gora, obesnažili bi se zakoni iz 1989. godine kad je ukinuta autonomija te pokrajine. Naravno, sve je to teorija. Ključ je u tome kako se zakoni primjenjuju. Primjerice, Crna Gora je federalna jedinica, ali se Beograd, bez obzira na to, često miješa u njihove unutarnje stvari. Akcijsko vijeće za Balkan, kojem je na čelu James Hooper, predlaže da se kao prijelazno rješenje na Kosovu uspostavi neka vrst međunarodnoga protektorata. Budućnost Kosova odredila bi provedba plana o tzv. 'zasluženoj neovisnosti'. James Hooper objašnjava o čemu se radi: 'Suverenitet srpske države više se ne bi odnosio na Kosovo, jer je ta država svojim vojnim akcijama i etničkim čišćenjem izgubila pravo na suverenitet nad tim područjem. Ali ni kosovski Albanci još nemaju pravo na suverenitet. Zbog toga je potrebno prijelazno razdoblje od pet godina za vrijeme kojega će Albanci svoju neovisnost zaslužiti. Tijekom samostalne vladavine Kosovom, pod međunarodnim nadzorom, oni će morati pokazati da su spremni djelovati na odgovoran način. Primjerice, morat će pokazati da su sposobni štititi prava manjinskih Srba ili, pak, da ne namjeravaju destabilizirati cijelu regiju. Tu mislim na pokušaj ujedinjenja Albanaca iz Makedonije i Crne Gore s Albanijom'. Iako među američkim stručnjacima za Balkan, kako smo čuli, postoje različita mišljenja o rješenju kosovske krize, svi se oni slažu da Albanci i Srbi trebaju početi pregovarati o 'prijelaznom sporazumu' za Kosovo, čijim bi postizanjem prestali oružani sukobi. Nakon što bi se situacija stabilizirala, počela bi potraga i za trajnim rješenjem". (VOA) 070209 MET sep 98