AUSTRIJA 15. IX. DIE PRESSE: MAKEDONSKI IZBORI U SJENI KOSOVA

AUSTRIJA DIE PRESSE 15. IX. 1998. Izbori u sjeni kosovske krize: Skopje sumnjičavo prema Albancima "U Makedoniji je upravo utvrđeno koje će stranke nastupiti na skupštinskim izborima 18. listopada. Bojazni da će radikalnija od dvije albanske stranke bojkotirati izbore nisu potvrđene. Kandidirala se i nacionalistička 'Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija'. Prošle je godine ta stranka usprkos borbenom imenu pokušala izgraditi građanski image, a danas nastupa na zajedničkoj listi s umjerenim 'Demokratskim savezom'. Najkasnije nakon izbijanja otvorenih sukoba na Kosovu, Makedonija, zemlja s dva milijuna stanovnika, potpuno je obilježena unutarnjim nacionalnim napetostima. Albanska je manjina u Makedoniji čak brojnija nego u susjednoj Srbiji (gdje obuhvaća točno 19 posto stanovništva) i čini po službenim podacima 23 posto stanovništva. Krajem 1997. ilegalna vojska kosovskih Albanaca OVK izvela je dva napada na makedonskom teritoriju. Odnosi između Makedonaca i makedonskih Albanaca, naseljenih ponajprije na zapadu zemlje, već su dugo obilježeni sličnim napetostima kakve vladaju i između Srba i kosovskih Albanaca. Doduše, predsjednik Kiro Gligorov teži kao državni poglavar pomirenju. Makedonski Albanci koriste se institucijama zajedničke države - ne zahtijevaju nezavisnost već priznanje statusa drugog državotvornog naroda u Makedoniji. Albanci su u svim državnim ustanovama mjestimično jako slabo zastupljeni. No, Skopje sumnjičavo prati ili pak prekida sve pokušaje stvaranja zasebnih albanskih institucija. Osnivanje privatnog albanskog sveučilišta u Tetovu, gradu na zapadu Makedonije, dva je puta spriječeno uz upotrebu policijske sile; no, danas vlasti neslužbeno toleriraju tu visoku školsku ustanovu. Političkim životom u Skopju još dominira 'Socijaldemokratski savez Makedonije' pod vodstvom premijera Branka Crvenkovskog, sastavljen od bivših komunista. Posrijedi je klasična stranka nomenklature, koja nikada nije bila prisiljena dijeliti vlast. No, usprkos apsolutnoj većini u skupštini, 'Socijaldemokratski savez Makedonije' koalira s umjerenom albanskom 'Strankom demokratskog prosperiteta' (PDP) pod vodstvom Abdurahmana Alitija. Makedonski birači strogo su podijeljeni po kategoriji nacionalnosti - albanske stranke ne dobivaju glasove makedonskih ni makedonske glasove albanskih birača. Obje vladajuće stranke izložene su pritisku radikalnijih nacionalnih stranaka. Ankete pokazuju mogućnost da čak ni zajedničkim nastupom ne osvoje apsolutnu većinu. Na albanskoj strani pritisak potječe od 'Demokratske stranke Albanaca' (DPA) koja nalazi pristaše ponajprije na selu i među mladim ljudima. Kako bi po sadašnjem većinskom izbornom načelu u pretežno albanskim izbornim okruzima sigurno pobjeđivao albanski kandidat, DPA je ušla u savez s umjerenim PDP-om. Po dogovoru PDP dobiva deset, a DPA sedam od ukupno 85 izbornih okruga. Zauzvrat, predstavnik DPA bit će vođa zajedničke albanske liste, koja nastoji pridobiti 35 zastupničkih mjesta, izborenih po proporcionalnom izbornom načelu. Ukupan broj glasova albanskih stranaka uvijek točno odgovara udjelu Albanaca u strukturi odraslog stanovništva. Time je raspodjela albanskih mjesta u skupštini de facto određena. Neizvjestan je rezultat među makedonskim biračima. VMRO, koja se naziva i 'Demokratskom strankom Makedonije za nacionalno jedinstvo', odvojila se od radikalnog, bugarski orijentiranog krila, i danas snažnije naglašava svoje demokratske zahtjeve. Grafiti u Skopju poput 'Saloniki je naš - VMRO' još pokazuju da bar njihovi autori svoje velikomakedonske snove još uvijek poistovjećuju s tom strankom. Mladi Ljupčo Georgijevski njezin je popularni vođa, a njezina je protualbanska retorika zamrla. Nadu u umjerenost budi i savez VMRO s Demokratskim savezom Vasila Tupurkovskog. Jezičac na vagi između dva makedonska bloka mogli bi tvoriti liberali i Socijaldemokratska stranka, čija je politička orijentacija također građansko-demokratska. Makedonski predsjednik Kiro Gligorov, koji će još prije izbora proslaviti 81. rođendan, moći će obavljati svoju dužnost do predsjedničkih izbora 1999. Naime, po ustavu Gligorov se ne može kandidirati treći put, a borba za položaj njegova nasljednika već je počela", izvješćuje Norbert Mappes-Niediek. 160425 MET sep 98