FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJEMAČKA 17. VIII. DIE WELT: ALBANCI ŽELE IZAZVATI KRIZU U MAKEDONIJI

NJEMAČKA DIE WELT 17. VIII. 1998. Kriza bi trebala spasiti Makedoniju od rata "Arben Xhaferi, šef Demokratske albanske stranke (DAP) u Makedoniji, želi spasiti tu malu balkansku zemlju od opasnosti rata. No, takvo spašavanje zahtijeva 'političku krizu', kazao je Xhaferi, koji je ove jeseni namjerava i izazvati. Xhaferi ističe da bi se Makedonija mogla raspasti ne pretvori li se u državu 'u kojoj ćemo mi Albanci moći živjeti kao Albanci - s vlastitim sveučilištem, vlastitim školama, s albanskim kao ravnopravnim jezikom i s opsežnim kulturnim pravima na samoodređenje', izjavljuje Xhaferi u razgovoru za list. Ti zahtjevi pretpostavljaju promjenu makedonskog Ustava - Xhaferi pritom misli na nešto nalik belgijskom Ustavu - ali ostvarivanje takvog cilja usprkos protivljenju makedonske većine i njihovih političara bilo bi gotovo utopija. Stoga Xhaferi razmatra mogućnost izazivanja 'političke krize' u Makedoniji i potonjeg upućivanja apela međunarodnoj zajednici da posreduje. U Makedoniji živi dva milijuna ljudi. Po službenim statistikama Albanci čine oko 23 posto stanovništva. Stvaran udio Albanaca u strukturi stanovništva Makedonije iznosi po Xhaferiju 30 posto. Albanci žive pretežno u zapadnom i sjeverozapadnom dijelu zemlje. Na političkoj razini makedonski su Albanci podijeljeni na dva bloka. Jedna njihova stranka - Stranka blagostanja - prisutna je u vladi i zastupa oko trećine albanskih glasova. Druga, veća - Xhaferijeva - Demokratska albanska stranka nalazi se pak u oporbi. U listopadu ove godine bit će održani skupštinski izvori. Xhaferi ih želi iskoristiti za ostvarivanje dva cilja: prvo, želi ovaj puta nastupiti zajedno sa Strankom blagostanja kako bi omogućio ujedinjeni nastup Albanaca na izborima. Nakon izbora Xhaferi namjerava ponuditi makedonskim strankama suradnju - prihvate li njegov zahtjev za novim Ustavom i opsežnim pravima Albanaca na samoodređenje. U protivnom Xhaferi namjerava izazvati 'krizu' koja bi započela odlukom albanskih stranaka o bojkotu rada skupštine. Xhaferi namjerava istodobno zamoliti međunrodnu zajednicu za pomoć. Te su namjere prožete nadom da će strah Zapada od albanskog ustanka u Makedoniji potaknuti međunarodnu zajednicu da makedonsku stranu podvrgne pritisku. Doduše, takav ustanak u Makedoniji 'ne treba očekivati u bliskoj budućnosti', smatra Xhaferi. No, istodobno je siguran da će ustanak izbiti ako se uskoro nešto ne dogodi. 'Ne budemo li uskoro Albancima mogli pokazati rezultate, izlažemo se opasnosti da nam se dogodi isto što se dogodilo (albanskom vođi) Ibrahimu Rugovi na Kosovu: naime, mogli bismo izgubiti vjerodostojnost u očima naroda te bi strpljivost Albanaca mogla biti iscrpljena. Gledano iz vojne perspektive, oružani ustanak obećavao bi uspjeh, smatra Xhaferi. 'Makedonij nema jaku vojsku a razgovarao sam i s časnicima koji su također očitovali mišljenje da je relativno jednostavno silom odvojiti dio zemlje. No, moramo odgovorno pristupiti toj situaciji', izjavljuje Xhaferi. 'Međunarodna zajednica ne želi podjelu Makedonije - to se posebno odnosi na Ameriku. Mi smo pak upućeni na dobre odnose sa SAD', dodaje on. Xhaferi naglašava da želi očuvati Makedoniju kao državu oba naroda. Njegovi su zahtjevi ograničeni na ciljeve koje je moguće ostvariti političkim sredstvima: na opsežno kulturno samoodređenje Albanaca. Više od toga 'moguće je ostvariti samo upotrebom oružane sile', dodaje on, a argument protiv te opcije jest decidirano stajalište Amerikanaca", prenosi na kraju razgovora Boris Kalnoky. 180035 MET aug 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙