ZNATE LI DOISTA JESTI?

ZAGREB, 11. rujna (Hina)- Obvezatan doručak i rekreativno bavljenje športom, konzumiranje glavnih obroka bez međuobroka, umjerenih količina alkohola i raznolike hrane, kao i prakticiranje sedam do osam sati sna te nepušenje, "zlatna pravila" su "zdravog života" koja preporuča voditelj Laboratorija za kemiju hrane i prehrane na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, dr. Irena Colić Barić. Umjerenost i raznolikost osnovni su zakoni zdrave prehrane, ističe ona i dodaje kako ljudi trebaju početi razmišljati o svojoj prehrani.#L# "Zdrava prehrana" ne postoji nego pravilna ili adekvatna prehrana. Takova je sva hrana unesena u organizam u umjerenim količinama i prema pravilnom rasporedu. To znači imati redovite, raznolike obroke uz umjerenost u jelu i piću te rekreaciju u bilo kojem obliku barem dva puta tjedno. Dan treba obavezno početi doručkom što je posebno važno naučiti djecu. Istraživanja pokazuju da djeca koja preskaču taj obrok imaju slabije rezultate u školi, slabiju koncentraciju te su bezvoljna i razdražljiva. "Prehrambeno kulturna" potrošačka košara svaki bi dan trebala sadržavati mliječne proizvode iz kojih organizam najbolje apsorbira kalcij te minimalno obrađeno voće i povrće. Meso i jaja bitne su namirnice, posebno u prehrani djece premda ih ne treba smatrati okosnicom dnevnog obroka. Cheesburgere, hamburgere, pizze i različite sendviče, tzv. "fast food", nije zabranjeno jesti premda je na roditeljima da djeci objasne kako je takva hrana poželjna ne više od jednom tjedno. Volimo, odnosno ne volimo jesti one namirnice koje su nas roditelji naučili, jer dajemo prednost omiljenim okusima dok one neomiljene najčešće nismo niti osjetili. Mediteranska prehrana, ona starih Grka, Sicilijanaca, Marokanaca te Dalmatinaca, primjer je adekvatne prehrane jer se temelji na maslinovu ulju kao jedinoj masnoći te na voću, povrću i crnom vinu uz obrok pa je treba što više svakodnevno prakticirati. Zdravom organizmu nije potrebno neprestano unošenje vitamina i minerala ukoliko se jede dovoljno voća i povrća. Vitamini i minerali su samo posrednici za pravilno izvršavanje metaboličkih procesa dok su sami po sebi neiskoristivi. Najvažniju funkciju imaju minerali u tragovima (oligoelementi) - željezo, cink, krom, magnezij, selen, molibden. Osim bolesti krvožilnog sustava, visokog tlaka, pretilosti i šećerne bolesti, čiji su glavni uzročnici u nepravilnoj prehrani, sve su češći slučajevi bolesti bulimije (povećano uzimanje hrane uz namjerno povraćanje)i anoreksije (pomanjkanje apetita zbog gađenja pred jelom), posebno kod mladih. Iako je psihološka pozadina tih oboljenja ipak ljude treba educirati kako bi prepoznali uzročnike i simptome tih bolesti kod sebe i drugih te pravovremeno reagirali. Brze dijete ili tzv. "bumerang dijete" kojima većina ljudi želi brzo, efikasno i zauvijek smršaviti izazivaju suprotan učinak. Ove dijete niske energetske vrijednosti vode neuspjehu jer se kilogrami po završetku vrlo brzo vraćaju te se nakupljaju novi. Uzrok tome su metabolički poremećaji, objašnjava dr. Colić jer organizam počinje razgrađivati tkivo mišića i jetre gubeći najviše vodu dok masti ostaju nerazgrađene. Prihvatljiv gubitak tjelesne mase tijekom držanja pravilne dijete ne smije iznositi više od pola kilograma tjedno. Dobro odabrana dijeta ne bi smjela imati manje od 1000 kilokalorija dnevno, ne bi se smjela temeljiti na jednoj vrsti namirnica te bi svakako trebala sadržavati tri obroka na dan. Isto tako organizam bi u tome razdoblju trebalo opskrbljivati minimalno s 1,5 litrom tekućine te vitaminskim i mineralnim preparatima uz neizostavnu tjelesnu aktivnost. Nutricionisti(stručnjaci za prehranu) bi potrošače trebali obrazovati o karakteristikama adekvatne prehrane posredstvom Udruge za zaštitu potrošača te kroz obrazovanje u školama i medijima. Marina Putnik (Hina) map il 150727 MET sep 98