ZAGREB, 14. rujna (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman otvorio je danas 74. Jesenski međunarodni Zagrebački velesajam (JMZV), najveću sajamsku priredbu u Hrvatkoj i ovom dijelu Europe na kojoj se predstavlja 2.651
izlagač iz Hrvatske i 41 zemlje svijeta.
ŠIRA VERZIJA)
ZAGREB, 14. rujna (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr.
Franjo Tuđman otvorio je danas 74. Jesenski međunarodni Zagrebački
velesajam (JMZV), najveću sajamsku priredbu u Hrvatkoj i ovom
dijelu Europe na kojoj se predstavlja 2.651 izlagač iz Hrvatske i 41
zemlje svijeta. #L#
Obraćajući se brojnim uzvanicima i gospodarstvenicima, dr. Tuđman
je naglasio kako su, usprkos mnogim nepovoljnim okolnostima, koje
su pratile gospodarski i društveni razvitak Hrvatske od njezina
osamostaljenja do danas, dosadašnji ostvareni rezultati u
samostalnoj Hrvatskoj iznimno veliki i najvećim su dijelom
ispunili očekivanja hrvatskog naroda. Hrvatski je predsjednik
pritom posebice istaknuo izgradnju institucionalnog okvira
demokratskog ustrojstva države i socijalno-tržišnog
gospodarstva, stvaranje respektabilne vojne sile, te rezultate u
obnovi zemlje. Za obnovu ratom stradalih područja do sada je
uloženo oko 13,5 milijardi kuna, a na ta se područja dosada vratilo
oko 455.000 prognanika, dok na povratak čeka još oko 80.000
obitelji.
Predsjednik Tuđman posebno je ukazao na rezultate u uspostavi novih
vlasničkih odnosa - od ukupno 2.650 bivših društvenih poduzeća
nakon pretvorbe i privatizacije svega ih je 70 ostalo u pretežitom
državnom vlasništvu, a ta poduzeća imaju oko 36 posto ukupnog
temeljnog kapitala i 5 posto ukupno zaposlenih. U pretvorbi i
privatizaciji na razne je načine sudjelovalo blizu dva milijuna
hrvatskih građana. To, ocijenio je dr. Tuđman, negira tvrdnju da se
privatizacija svela "samo na nekoliko stotina bogatuna".
No, u tom se procesu, dometnuo je, objektivno nisu mogli izbjeći
određeni propusti i pogrešna rješenja. "Najgore je što su sredstva
u nekim slučajevima došla u ruke onih koji s njima nisu znali
svrhovito gospodariti, ili se nisu znali ponašati poduzetnički - u
smislu podizanja proizvodnje i zaposlenosti, nego im je najvažnije
bilo brzo bezobzirno osobno bogaćenje. Ipak držim da su odabrani
model i sama provedba privatizacije u biti bili uspješni", kazao je
predsjednik Tuđman, dodajući da o tome svjedoči i usporedba s
drugim tranzicijskim zemljama koje nisu pretrpjele agresiju, ali
nisu postigle ni bolje rezultate. Najavio je također da će država,
kao i do sada, i ubuduće preispitati i poništiti sve one slučajeve
privatizacije gdje se ustanove očite nezakonitosti i veći
propusti.
Predsjednik Tuđman iznio je i niz podataka kojima je potkrijepio
dosadašnje uspjehe u stabilizaciji i razvitku gospodarskog života,
npr. svladavanje hiperinflacije krajem 1993. i od tada vrlo niske
inflacije (oko 3 posto godišnje), stabilnost tečaja, te stjecanje
dostatnih deviznih pričuva. Uvedena je porezna reforma,
uspostavljena proračunska ravnoteža, ostvarene bitne promjene u
gospodarskoj strukturi, a nakon uspostave gospodarske stabilnosti
ostvaruje se srazmjerno visoka stopa gospodarskog rasta, od oko 6,5
posto godišnje. Iako će rezultati u turizmu biti u okviru
planiranih, dr. Tuđman je kazao kako s ostvarenim ipak ne možemo
biti posve zadovoljni, jer je to daleko ispod naših stvarnih
mogućnosti.
Povećava se i životni standard stanovništva, iako, naglasio je dr.
Tuđman, s brzinom toga povećanja ne možemo biti zadovoljni. S
postignutim rezultatima Hrvatska se svrstala među najuspješnije
zemlje u tranziciji. Samo neupućeni i zlonamjerni mogu ih negirati,
očito zbog demagoško-politikantskih i anacionalno destruktivnih
razloga, rekao je.
Uza sve zapažene rezultate, dr. Tuđman je upozorio kako se Hrvatska
susreće i s nekim ozbiljnim objektivnim poteškoćama, ali i s nekim
negativnim pojavnostima. Govoreći o objektivnim poteškoćama,
kazao je da one proizlaze iz nužnosti obnove, povratka prognanika i
izbjeglica, srazmjerno visoke stope nasljeđene i prikrivene
nezaposlenosti, ali i novonastale nezaposlenosti zbog agresije, pa
i zbog pretvorbe, restukturiranja i privatizacije. U svezi s tim
posebnu pozornost, istaknuo je dr. Tuđman, valja obratiti na
probleme visokog deficita na tekućem računu bilance plaćanja,
visoka međusobna neplaćanja, te dijelom, zbog objektivnih razloga,
ali i kolebljivosti i otpora, i na nedovršenost restrukturiranja i
privatizacije. Za prevladavanje gospodarskih teškoća potrebno je
oboriti visoke kamatne stope i spriječiti potrese zbog kriza u
nekoliko srednjih i manjih banaka, poručio je predsjednik Tuđman.
Govoreći o srazmjerno niskim primanjima dijela zaposlenih i
umirovljenika, ocijenio je da to uzrokuje ne samo političko
nezadovoljstvo već sputava i brži gospodarski rast. "Prisutan je i
nedopustiv raskorak između pravnih normi i njihove primjene u
praksi, problem učinkovite djelotvornosti pravne države ne rješava
se dovoljno odlučno i brzo", kazao je, dodajući da, zbog
birokratskog ponašanja uprave i sudova, građani nemaju često
mogućnosti ostvariti na vrijeme svoja temeljna prava.
"Moramo biti svjesni činjenice da svako oklijevanje uklanjanja
negativnih pojava stvara nezadovoljstvo među ljudima i sputava
gospodarski i kulturni razvitak", rekao je predsjednik Tuđman,
napominjući da su s razlogom nezadovoljni oni koji žive teško, a
podjednako i oni koji su zakinuti u ostvarivanju svojih prava.
Također je kazao kako su među nezadovoljnicima često i oni koji za
to nemaju opravdanih razloga. Naši su ljudi s pravom, u svoj državi,
postali mnogo osjetljiviji na nepravde, "pogotovo kada one potječu
od onih od kojih se ne bi smjele ni najmanje očekivati". "Ljudima,
osim toga, i nije toliko krivo na malo, koliko na nepravo", kazao
je. Ljudi su, dodao je, osobito osjetljivi na bahato ponašanje
pojedinaca iz političkih, osobito upravnih i gospodarskih
poduzetničkih redova. Raspirivanju nezadovoljsta, ocijenio je,
uvelike pridonosi i "nesuvisla kampanja nekih i profesionalno
usmjerenih katastrofičarskih demagoga i medija".
Postignuti rezultati, a i poteškoće s kojima se suočavamo,
zahtjevaju da stalno imamo na umu temeljne odrednice državotvorne
politike i strategije gospodarskog i društvenog razvoja u
današnjem razdoblju, tj. na prijelazu u 21. stoljeće. Kao temeljne
je odrednice dr. Tuđman pritom istaknuto: daljnji razvitak i
učvršćivanje sustava socijalno-tržišnog gospodarstva,
ostvarivanje visokih stopa održivog gospodarskog rasta,
učvršćenje društveno-političke i gospodarske stabilnosti, te
daljnje otvaranje prema svijetu i uklapanje u međunarodna
gospodarska kretanja.
Govoreći o razvitku tržišnog gospodarstva, ocijenio je da tržište
još uvijek nije u dovoljnoj mjeri postalo temeljni mehanizam
usmjeravanja poslovne aktivnosti i glavni kriterij donošenja
poslovnih odluka. Država je još uvijek prisiljena biti previše
angažirana u poduzetničkoj funkciji, napomenuo je dr. Tuđman.
Poručio je kako bi se država u gospodarstvu trebala više
usmjeravati na stvaranje općih preduvjeta za stabilan i brzi
gospodarski rast, a postupno napuštati slučajeve selektivne
sanacije pojedinih tvrtki i banaka.
"Posebno se moramo oduprijeti pokušajima oživljavanja
neosocijalizma, tj. ponovnog vraćanja na stanje državnog
vlasništva i svemoćnu ulogu države i državnog proračuna", naglasio
je predsjednik Tuđman. Objasnio je kako prihvaćanje sustava
slobodnog tržišta znači i opredjeljenje za vrijednosti koje iz tog
sustava proizlaze, ali da se pritom ne smije zaboraviti ustavno
načelo socijalne države, jer bi to dovelo do neprihvatljivih odnosa
u raspodjeli dohotka i time uzrokovati destabilizaciju društva. S
tim u svezi, poručio je kako se moraju poduzimati promišljeni
koraci u poreznoj i ukupnoj fiskalnoj politici kako bi se osigurala
raspodjela nacionalnog dohotka primjerena našim prilikama. Kao
primjer naveo je potrebu uvođenja više elemenata progresivnog
oporezivanja (povećanje neoporezivog dijela dohotka, veće
oporezivanje luksuznih dobara), te istodobno poboljšavanje
životnih uvjeta (zdravstvena zaštita, obrazovanje) svih, osobito
siromašnijih slojeva stanovništva. Načelo socijalne države ne
podrazumjeva samo zaštitu onih koji se mogu naći ispod granice
životnog minimuma, već pružanje jednakih početnih pogodnosti
svima, poručio je dr. Tuđman, naglasivši da socijalna država mora
djelovati na očuvanju dostojanstva i moralnog integriteta radnika.
Upozorivši kako iskustvo pokazuje da se potcijenila kontrolna
uloga države, predsjednik Tuđman je kazao da su samostalnost u
odlučivanju mnogi shvatili kao prigodu za prisvajanje materijalne
koristi, a ne i kao odgovornost za brži gospodarski i ukupni
razvitak.
U borbi za ostvarivanje visokih stopa održivog rasta, dr. Tuđman je
posebno obrazložio potrebu povećanja izvoza i konkurentnosti na
domaćem i svjetskom tržištu, što je povezano s tehnološkom obnovom
gospodarstva, a to znači i većom stopom nacionalne štednje i
investicija. Posebno važnim smatra i dotok inozemnog kapitala,
posredstvom izravnih stranih ulaganja, a za što moramo biti što
prihvatljiviji i jeftiniji.
Govoreći o zadaći uključivanja u europske integracije i vraćanje
tržištima na kojima smo već bili, dr. Tuđman je naglasio i važnost
što tješnje suradnje sa susjedima, ali bez uključivanja u bilo
kakve formalne nove balkanske integracije. Posebnu pozornost treba
posvetiti razvijanju odnosa s Federacijom BiH, pa i sa cijelom BiH,
rekao je.
Naglašavajući značaj sve izrazitijih gospodarskih integracija
svijeta, predsjednik Tuđman je upozorio na nužnost zaštite našeg
gospodarskog identiteta i nacionalnih-državnih strateških
interesa. U svjetsku gospodarsku utakmicu, poručio je, moramo se
uključivati organizirano, s prepoznatljivim proizvodima i
njihovom visokom kvalitetom.
Razvidno je da pred nama stoje nimalo laki zadaci, osobito u
rješavanju postojećih problema, zanemarivanje kojih bi moglo biti
u najmanju ruku, neodgovorno, jer bi se teškoće mogle povećati,
kazao je dr. Tuđman. Neprihvatljivim je označio i svako
katastrofično izazivanje bespomoćnosti i destrukcije, pogotovo
kada za to nema nikakvih razloga. Ne dvojeći u uspjeh u ostvarivanju
ciljeva i u prevladavanju postojećih poteškoća, predsjednik Tuđman
je kazao kako se moraju uklanjati i bilo kakve nevjerice u vlastite
snage i mogućnosti, te da i u mirnodopskim uvjetima valja razvijati
pobjednički duh i mentalitet kakav poznajemo iz slavnih bitaka u
Domovinskom ratu.
No, uz osvjedočene uspjehe, dr. Tuđman je spomenuo da su neki
međunarodni čimbenici ove godine željeli destabilizirati
hrvatstvo u BiH, pa i samu Hrvatsku, želeći neku drugu Hrvatsku i
promjene. "Mnogi su već pisali da smo se zaratili, da je Hrvatska u
izolaciji, itd. Događaji ovog tjedna, od prošle nedjelje pa do
danas, pokazali su iluzornost takvih nastojanja i takvih težnji",
zaključio je dr. Tuđman, otvarajući 74. Jesenski međunarodni
Zagrebački velesajam.
(Hina) sšh/bn/db ds
141348 MET sep 98