US NY TIMES 13. IX. BANJA LUKA - IZBORI U BOSNI

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 13. IX. 1998. Bosanski izbori stavljaju zapadnu postojanost na kušnju "Izbori koji se ovoga vikenda održavaju u Bosni najopušteniji su, a na mnoge načine i najvažniji u razdoblju poslije rata", piše Mike O'Connor. "Na kocki su svi položaji viši od mjesnih vijeća. Osim toga, prvi put nakon rata koji je trajao 43 mjeseca, postoji stvarna borba između i dalje veoma moćnih nacionalističkih snaga, koje su ovu zemlju odvele u katastrofu, i umjerenijih političara koje podupiru Zapad i sve veći broj Bosanaca koji žele završetak sukoba. Ishod glasovanja (ovih drugih po redu državnih izbora od kraja rata 1995.) presudan je za zapadne mirovne pokušaje. Poraze li srpski čvrstorukaši političara kojega Zapad smatra presudnim u svojoj strategiji stabilizacije Bosne, to će značiti propast zapadnih pokušaja, drže mnogi diplomati. (...) Taj je političar predsjednica bosanskih Srba Biljana Plavšić, koja se nalazi u neizvjesnoj utrci protiv čvrstorukaške nacionalističke koalicije. Čak i ako zadrži svoj položaj, ona bi još mogla izgubiti prostor za suradnju sa Zapadom, osvoje li njezini protivnici većinu u parlamentu bosanskih Srba. Izgledi za drastičan nazadak u velikom zapadnom projektu reforma (u sklopu kojega Sjedinjene Države omogućavaju najveću pojedinačnu količinu novca, vojnika, diplomata i tehničkih stručnjaka) mogli bi utjecati na doseg diplomacije, kao i na teškoće nametanja promjena na Balkanu. Većina inozemnih dužnosnika uključenih u mirovne napore u Bosni kaže da je postignut velik napredak, no upozoravaju da bi zemlja mogla početi kliziti natrag prema katastrofi, smanji li se sadašnji stupanj međunarodnog pritiska. Neki međunarodni dužnosnici u području kažu da jedan izborni poraz ne može zaustaviti zapadne pokušaje ili slomiti sve jači duh pomirbe kod mnogih Bosanaca. No mnogi zapadni diplomati kažu da sumnjaju da će njihove vlade imati bilo ustrajnosti bilo interesa za nastavak opsežne operacije u Bosni, dođe li do ozbiljnog sloma, poput političkog povratka čvrstorukaških Srba. Izbori će se u subotu i nedjelju održati u obje polovice zemlje, republici bosanskih Srba i muslimansko-hrvatskoj federaciji. No Zapad smatra najvažnijim položaj na kojem se nalazi gđa Plavšić. Gđa Plavšić je, uz mnogo zapadne pomoći, uspjela istrgnuti moć iznimno čvrstorukaškoj političkoj stranci koju je utemeljio Radovan Karadžić, ratni vođa bosanskih Srba i osumnjičenik za ratne zločine. Tijekom prošle godine, uz zapadnu potporu, ona je uspjela imenovati premijera i druge dužnosnike koji su bili daleko spremniji na suradnju u provedbi zapadne politike i smanjenju napetosti između tri naroda u Bosni: Srba, Muslimana i Hrvata. Strategija Zapada bila je marginalizacija nacionalističkih političkih vođa svih triju skupina, nastave li blokirati pomirbu i ponovno ujedinjenje zemlje. Umjereniji nacionalizam sadašnje vlade bosanskih Srba omekšao je i retoriku mnogih kandidata muslimansko-hrvatske federacije. Čvrstorukaška Hrvatska demokratska zajednica koja dominira politikom hrvatskog dijela Bosne također se podijelila, pružajući neku nadu za bolju suradnju u često nesložnoj federaciji. Gđa Plavšić, gorljiva nacionalistkinja koja se okrenula pragmatičnoj suradnji sa Zapadom djelomično zbog pomoći za Srbe, najviše se približila tome da postane netko s kime bi inozemni dužnosnici mogli surađivati u svojoj potrazi za ujedinjenom, demokratskom zemljom. Samo bi ta vrst Bosne, kažu strani dužnosnici, mogla štititi etničke manjine i omogućiti da se više od dva milijuna ljudi vrati domovima iz kojih su za vrijeme rata izgnani. No njezina je pobjeda upitna, s obzirom na čvrstorukaške protivnike (koji prema ispitivanjima javnog mnijenja ne zaostaju mnogo za njom) i velik broj neodlučnih glasača. Prošle godine, kad se gđa Plavšić razišla s Karadžićem i drugim srpskim političarima koji su započeli rat, njezina je vlada najednom postala miljenica međunarodnih donatora. Prethodnoj vladi bosanskih Srba uskraćivana je gotovo sva pomoć, u nadi da će glasači smijeniti vođe. Kad je u drugoj polovici Bosne počela obnova, republika srpska je i dalje bila izolirano mjesto u kojoj su vladali nezaposlenost te nestašica struje i vode, a prosječni je mjesečni prihod iznosio oko 50 dolara. S gđom Plavšić na vlasti, stvari su se gotovo odmah promijenile. Samo su Sjedinjene Države ove godine obećale oko 75 milijuna dolara pomoći. Oko jedna trećina proračuna republike srpske, i dobar dio prihoda njezinih stanovnika, sad se pokrivaju iz inozemstva, tvrde međunarodni dužnosnici. 'Izvukli smo sve karte: novac, savjet, pritisak', izjavio je jedan europski dužnosnik. 'Učinili smo sve što je moja zemlja naučila u dvije stotine godine upletanja u poslove drugih zemalja. Još se pitam je li to dovoljno da postignemo ono što želimo.' Daytonski mirovni dogovor 1995. stvorio je vladu, koju nadgleda tročlano predsjedništvo. Da bi se zaštitili interesi glavnih triju etničkih skupina, svaka izabire jednog člana predsjedništva. (...) Očekuje se da će Stranka demokratske akcije, glavna muslimanska stranka, bez problema vratiti svog kandidata Aliju Izetbegovića u predsjedništvo, kao i da će zadržati nadzor nad zakonodavnim tijelom federacije. Iako je stranka podijeljena, u njoj dominiraju čvrstorukaši, a Izetbegovića često drže protivnikom pomirbenih pokušaja zapadnih vlada. Većina Hrvata podupire Hrvatsku demokratsku zajednicu. U njoj dominiraju nacionalistički Hrvati (koji se protive ujedinjenju s ostatkom Bosne) i vladajuća stranka u susjednoj Hrvatskoj, u kojoj se mnogi političari još nadaju pripojenju dijelova Bosne u kojima živi hrvatsko stanovništvo. Djelomično zbog zapadnih pokušaja, hrvatska se stranka ovog ljeta raskolila, a hrvatski član predsjedništva Krešimir Zubak osnovao je vlastitu stranku. Zubak je krenuo umjerenijom putem i opet se natječe za hrvatsko mjesto u predsjedništvu, iako se smatra da će njegov protivnik pobijediti. Danas su se u Jajcu, gradu srednje Bosne u kome živi uglavnom hrvatsko stanovništvo, glasači poredali u sjeni stare tvrđave mašući velikom hrvatskom zastavom. Ivanka Crnjac izronila je s prkosnim izrazom na licu, govoreći da podupire čvrstorukašku hrvatsku stranku. Kao što je slučaj s mnogim drugim Bosancima, njezina stajališta odražavaju ratne traume i stajalište da najbolju zaštitu nudi jedinstvo s vlastitim narodom, a ne pomirba. 'Nije toliko važno jesu li vođe moje stranke nacionalisti ili nedemokrati', izjavila je ona. 'Hrvati se moraju držati zajedno u istoj stranci, jer će nas drugi tlačiti budemo li podijeljeni.' Da pomogne strankama koje su manje nacionalistički orijentirane, zapadne su vlade potrošile nekoliko milijuna dolara u izravnim donacijama i obučavanju Bosanaca kako da vode kampanje. Zapad umjerenim kandidatima pomaže i nadzorom sadržaja televizijskih i radijskih emisija, koje su nekad bile sredstvo propagande u rukama nacionalističkih stranaka. Čak i ako gđa Plavšić zadrži svoj položaj, sadašnji srpski član bosanskog predsjedništva, izraziti čvrstorukaš Momčilo Krajišnik, vjerojatno će se vratiti na položaj. Ovdje u Banjoj Luci, na posljednjem skupu oporbene koalicije, Krajišnik je izražavao ono čega se zapadni diplomati boje. Nekoliko tisuća ljudi pozdravilo je njegove riječi da će koraci prema pomirbi biti poništeni čim zapadni dužnosnici odu. Ipak, preko puta u gradskom parku, dvojica muškaraca u svojim sedamdesetima sjedila su na klupi ignorirajući Krajišnika. Rekli su da oni, kao i njihovi prijatelji, preziru Krajišnikovu politiku. 'Sami ne možemo riješiti svoje probleme, potrebni su nam dobri ljudi iz drugih zemalja, svatko to vidi', izjavio je umirovljeni činovnik Petar Jovanović. Njegov prijatelj, umirovljeni policijski djelatnik Duško Stojanović, dodao je: 'U srcima nekih ljudi još je mržnja iz rata, no najveći su problem političke vođe koji tom mržnjom manipuliraju.'" 140312 MET sep 98