ZAGREB, 13. rujna (Hina) - Hrvatski narod ne smije dopustiti da naivnost bude odrednica njegova pamćenja, već treba osvježiti znanje svoje povijesti i povijesna zbivanja ponovno razmotriti. To su, uz ostale, poruke upućene sa spomen
skupa održanog danas u bazilici Presvetoga Srca Isusovoga u Zagrebu u povodu 50. obljetnice uhićenja, suđenja i presuda skupini od 92 Hrvata, predvođenih Božidarom Kavranom. U rujnu 1948. jugoslavenski je policijski i pravosudni sustav u Hrvatskoj okončao slučaj "Kavrana i družine", osudivši 78 Hrvata na smrtne kazne vješanjem ili strijeljanjem, a 14 na vremenske kazne. Akcija uhićenja, suđenja i presuda Kavranovoj skupini bila je prvi veliki uspjeh OZNA-e. Komemoraciju nazvanu "Rujanske žrtve" organizirala je Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Republike Hrvatske.
ZAGREB, 13. rujna (Hina) - Hrvatski narod ne smije dopustiti da
naivnost bude odrednica njegova pamćenja, već treba osvježiti
znanje svoje povijesti i povijesna zbivanja ponovno razmotriti. To
su, uz ostale, poruke upućene sa spomen skupa održanog danas u
bazilici Presvetoga Srca Isusovoga u Zagrebu u povodu 50.
obljetnice uhićenja, suđenja i presuda skupini od 92 Hrvata,
predvođenih Božidarom Kavranom.
U rujnu 1948. jugoslavenski je policijski i pravosudni sustav u
Hrvatskoj okončao slučaj "Kavrana i družine", osudivši 78 Hrvata na
smrtne kazne vješanjem ili strijeljanjem, a 14 na vremenske kazne.
Akcija uhićenja, suđenja i presuda Kavranovoj skupini bila je prvi
veliki uspjeh OZNA-e. Komemoraciju nazvanu "Rujanske žrtve"
organizirala je Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava
Republike Hrvatske. #L#
U razdoblju od siječnja 1947. do lipnja 1948. spomenuta je skupina,
u nekoliko uzastopnih grupa ušla u Hrvatsku, kanalima preko
Mađarske i Slovenije koje je organizirala komunistička tajna
služba, a s uvjerenjem da su prilike u Hrvatskoj zrele za podizanje
narodnog ustanka protiv komunističkih vlasti. Takva su uvjerenja
dobili od ubačenih agenata OZNA-e, kojima je zadaća bila vratiti u
tadašnju Jugoslaviju što više Hravata, izbjeglih iz zemlje u
travnju 1945.
Kavranova skupina sudjelovala je u akciji poznatoj pod imenom
"Akcija HDV" (Akcija Hrvatskoga državnog vodstva) - što je naziv za
središnjicu u inozemstvu koja je odabirala ljude i slala ih u
Hrvatsku. Uz Božidara Kavrana u skupini su, uz ostale bili Ljubo
Miloš, Ante Vrban, Kavranovaj braća Ljudevit i Franjo, Mirko Ćavar,
Vjekoslav Blaškov, Tahir Alagić i Luka Grgić.
Suđenje većoj grupi Kavranove skupine počelo je 12. srpnja 1948. i
završilo 27. kolovoza. To je sušenje tadašnje novinstvo dobro
pratilo. Ali, istaknuto je na skupu, u razdoblju od 28. kolovoza do
3. rujna 1948. tajno je na smrt osuđeno još 35 ljudi, a dvojica na
vremenske kazne, o čemu novinstvo tada nije izvijestilo ni riječi.
Podatke vezane uz akciju i suđenje Božidaru Kavranu i njegovoj
skupini, na današnjoj je komemoraciji pročitala Anja Šovagović,
unuka Vjekoslava Blaškova, a imena osuđenih i stradalih Branka
Pušić, unuka Branka Kuštre. U ime obitelji "Rujanskih žrtava"
organizatoru i sudionicima skupa zahvalila je Maja Šovagović,
kćerka Vjekoslava Blaškova. Nazočnima se obratio i Slavko
Vidačković, član Kavranove skupine, koji je izdržao vremensku
kaznu.
Uz skup, tiskana je i knjiga fra Martina Planinića "Uz Kavranov
zlatni jubilej", u kojemu autor iznosi svoja viđenja o posljedicama
suđenja Kavranovoj skupini.
Kako je danas ustvrdio fra Planinić, "suđenje rujanskim žrtvama
poratni je partizanski zločin". Rekao je da je NDH jedina država u
povijesti kojoj se i danas sudi, i to 50 godina nakon njezina
prestanka, dok se, mišljenja je Planinić, nikada nije sudilo
primjerice Njemačkoj, Italiji i Japanu. Planinić je postavio i
pitanje nastavlja li se suđenje NDH i danas, ovoga puta na slučaju
Dinka Šakića.
Misu, održanu nakon skupa u bazilici Presvetoga Srca Isusovoga
predvodio je fra Martin Planinić.
(Hina) ip dd
132005 MET sep 98