ZAGREB, 11. rujna (Hina) - Prije pedeset godina, u rujnu 1948., jugoslavenski je policijski i pravosudni sustav u Hrvatskoj okončao slučaj "Kavrana i družine", osudivši 78 Hrvata protukomunističiih boraca na smrt, a 14 na vremenske
kazne. Bio je to prvi veliki, spektakularni uspjeh OZNA-e, koja je na prevaru namamila iz Austrije u Hrvatsku devedeset i dvojicu Hrvata, da ih sve pohvata u pripremljenu zamku.
ZAGREB, 11. rujna (Hina) - Prije pedeset godina, u rujnu 1948.,
jugoslavenski je policijski i pravosudni sustav u Hrvatskoj
okončao slučaj "Kavrana i družine", osudivši 78 Hrvata
protukomunističiih boraca na smrt, a 14 na vremenske kazne. Bio je
to prvi veliki, spektakularni uspjeh OZNA-e, koja je na prevaru
namamila iz Austrije u Hrvatsku devedeset i dvojicu Hrvata, da ih
sve pohvata u pripremljenu zamku.#L#
Kanalima preko Mađarske i Slovenije, koje je organizirala
komunistička tajna služba, ti su ljudi, od siječnja do ožujka
1948., u nekoliko uzastopnih skupina ušli u Hrvatsku, uvjereni da
dolaze u prilike zrele za podizanje narodnog ustanka protiv
komunističkih vlasti. Ta su im uvjeravanja, dobro sročena,
dostavili agenti OZNA-e, kako bi dobili u ruke što više hrvatskih
boraca, izbjeglih iz zemlje u travnju 1945. Čak su im u Austriji i
Mađarskoj organizirali tečajeve radiotelegrafije. To će sredstvo
poslužiti uspješnom odašiljanju u inozemstvo sve novih lažnih
dojava kandidatima za gerilski rat.
Pothvat je poznat pod imenom "Akcija HDV" (Hrvatskog državnog
vodstva). Riječ je o središnjici u inozemstvu, koja je odabirala
ljude i odlučivala o njihovu slanju u domovinu. Uz Božidara
Kavrana, vodeći ljudi nesuđenog pothvata bili su Ljubo Miloš i Ante
Vrban. Još se, u kratkoj kronici organizatora komemoracije, po
važnim zadacima ističu Božidarova braća Ljudevit i Franjo, Mirko
Ćavar, Jakov Đalo, Luka Grgić, Franjo Konya, Vjekoslav Blaškov,
Vladimir Sabolić, Tahir Alagić, Ivan Šmid i dr. Još neustanovljen
broj ljudi izravno je ubijen pri ulasku u zemlju.
Suđenje glavnoj skupini "Kavranove družine", njih 47, počelo je 12.
srpnja 1948. u prostorijama Zabrebačkog velesajma na Savskoj
cesti. Optužbu je zastupao dr. Josip Hrnčević. Branitelji – jedan
od njih bio je Mate Tafra – bili su po službenoj dužnosti i uglavnom
nisu postavljali pitanja brojnim svjedocima. Suđenje je trajalo do
27. kolovoza, kad je proglašeno 40 smrtnih osuda: 19 na smrt
vješanjem, 21 strijeljanjem i 12 na zatvor od 15 godina do
doživotnog.
Dok je o glavnom suđenju novinstvo iscrpno izvješćivalo, još je
tajno osuđeno u četiri skupine, od 28. kolovoza do 3. rujna, 37
ljudi – 35 na smrt, dvojica na vremenske kazne. Od ukupno 14-orice
osuđenih na zatvor 12 ih je otpremljeno u Staru Gradišku, gdje su
bili prozvani "Dvanaest apostola", dok se za sudbinu dvojice ne
zna.
Pod nazivom "Rujanske žrtve", ta će tragedija biti prigodno
obilježena u nedjelju 13. rujna u bazilici Srca Isusova u Zagrebu,
Palmotićeva 31, u 14,30 sati. Organizator je Komisija za
utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Republike Hrvatske. Na
programu je spomen-skup u župnoj dvorani, gdje će govoriti: Dragan
Despot, isusovac Josip Ćurić, Anja Despot r. Šovagović i Marina
Pušić (obje unuke dvojice članova izginule skupine); posljedice
Kavranove tragedije prikazat će fra Martin Planinić, koji će
predvoditi i misno slavlje.
(Hina) vpav il
111401 MET sep 98