LOŠE POSLOVNE ODLUKE MORAJU VODITI U BANKROT

ZAGREB, 10. rujna (Hina) - Nelikvidnost gospodarskih subjekata izravno utječe na likvidinost banaka i bez rješenja toga nema tržišnog funkcioniranja bankarskog sustava. Da bi banke mogle uspješno poslovati potrebna je tržišna disciplina i odgovorno vlasničko upravljanje svih sudionika. Banke se ne mogu pod svaku cijenu sanirati na teret državnog proračuna jer to ne postoji u tržišnom gospodarstvu, složili su se sudionici okruglog stola pod nazivom "Problemi gospodarstva i bankarski sustav". Okrugli stol je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). #L# Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) dr. Marko Škreb ponovno je kazao da je hrvatski bankarski sustav u suštini zdrav, ali to ne isključuje postojanje poteškoća u nekim bankama. Hrvatsko bankarstvo trenutačno je u fazi konsolidacije, a nakon "teške jeseni" očekuje se stabiliziranje stanja u proljeće iduće godine. Do toga bi trebala dovesti primjena novog zakona o bankama koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine. Guverner Škreb očekuje da bi tijekom konsolidacije trebalo doći do koncentracije banaka odnosno spajanja, što nije naišlo na povoljan odjek među bankama. Škreb je priznao da je HNB učinila određene propuste u nadzoru rada pojedinih banaka, ali je istaknuo da na uspješno poslovanje banke osim nadzora središnje monetarne institucije, utječe i donošenje dobrih poslovnih odluka. Pero Jurković, glavni savjetnik Predsjednika za gospodarstvo, za stanje u kojem su se našle pojedine banke kaže da je to "tipičan primjer moralnog hazarda i loših poslovnih odluka". Visoke kamatne stope i nelikvidinost Jurković objašnjava time što nikada do kraja nije proveden proces restrukturiranja gospodarstva. Naveo je primjer drugih zemalja u tranziciji koje su prošle kroz proces restrukturiranja i nakon početne visoke stope nezaposlenosti, osigurale višu stopu zaposlenosti. Preduvjet za restruktiranje je izrada cjelovitog socijalnog programa koji će štiti radnike, a ne sindikalce. HNB nije, prema Jurkoviću, temeljni razlog nelikvodnosti i visokih kamatnih stopa. Rješenje vidi u reduciranju javnih rashoda, smanjenju poreznog opterećenja na plaće i odabiru prioriteta u javnoj potrošnji. Problem unutarnje likvidnosti mogao bi se riješiti obveznom multilateralnom kompenzacijom u koju bi bili uključeni svi gospodarski subjekti, pa i državni. Dr. Žarko Primorac, financijski analitičar, kao glavne poteškoće hrvatskog gospodarstva vidi u sporoj privatizaciju bez jasne strategije, previsokim porezima i unutarnjoj nelikvidnosti. Za rješenje krize u bankarstvu predlaže pravovremenu intervenciju HNB-a, poticanje sektora razvoja u gospodarstvu, prihvaćanje svjetskih standarda u hrvatskom bankarstvu (koncentracija banaka), poboljšanje kvalitete upravnog bankarskog sektora i aktivnije upravljanje monetarnom politikom. Nikola Šimetin, splitski bankar, tražio je jasan odgovor od guvernera mogu li se i kada smanjiti sadašnje visoke kamatne stope te može li na to utjecati HNB. Guverner Škreb je kazao da na to nema utjecaja središnja monetarna isntitucija. Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, dr. Vladimir Veselica zatražio je slabljenje utjecaja države na bankarstvo i predložio stvaranje modela konkurentskog bankarstva. Slavko Vukšić, saborski zastupnik Slavonsko-baranjske hrvatske stranke (SBHS), govorio je o teškom stanju u kojem se nalazi slavonsko gospodarstvo, u kojem većina poduzeća ne radi. Odgovorinim za takvo stanje, među inima, Vukšić je prozvao i guvernera Škreba. O pravnoj neisgurnosti i poteškoćama zaštite kapitala govorio je Silvije Degen, kao građanin, odvjetnik i političar. Rješenje vidi u promjenama i malim zahvatima u zakonima i korjenitoj reformi pravosuđa. (Hina) žb/vt mć 101525 MET sep 98