RUSIJA-NOVYE IZVESTIJA OD 8.9.98. KRIZA U RUSIJI

RUSIJA NOVYE IZVESTIJA 8. IX. 1998. Na Zapadu strahuju od gladne zime u Rusiji Aleksej Smirnov izvješćuje o posljedicama ruske financijske krize među običnim pukom: "Neprekidna kolona kamiona na granici Rusije i Finske, odakle u Rusiju dolazi najveći dio ukupnog uvoza, u zadnja se dva tjedna smanjila više nego upola. Ako se ubrzo tečaj rublja ne zaustavi na bilo kojoj razini, očekuje se potpuni prekid prometa. Prekid dopreme svojih proizvoda u Rusiju najavila su gotovo sva veća finska poduzeća za proizvodnju prehrambenih proizvoda. Obustava uvoza namirnica znači prazne police u trgovinama Moskve, Peterburga i drugih velikih gradova. Domaći proizvođači mogu opskrbiti namirnicama samo 30 posto građana. Ako se za mjesec do dva prilike u Rusiji ne normaliziraju, Finci se boje da će na zimu s druge strane istočne granice nastati glad. Tada će kamioni opet krenuti preko pograničnog prijelaza Tarfinovka, ali ovaj put s besplatnim i tužnim teretom humanitarne pomoći. Rusko-finska granica je granica s Europskom unijom. Povjerenik EU za vanjske poslove Hans van den Broek već je priopćio da je EU spremna pružiti Rusiji svekoliku pomoć u namirnicama i drugim najpotrebnijim proizvodima ako zima bude oštra i ako se glad pojavi među siromašnim slojevima. Istodobno, ne može biti ni govora o zajmovima EU. 'Ako je tako bogata zemlja kao Rusija zahvaćena gospodarskim neredom, razloge treba tražiti u izopačenosti političkog sustava. Zato je uzaludno davati joj novce prije nego se počne s reformama', kazao je Hans van den Broek. Finski ministar za vanjske poslove Ole Norrback, koji je u vladi zadužen i za odnose s Rusijom, izrazio je čuđenje što se pred propašću skupine ruske političke elite ne mogu dogovoriti i bave se trenutno beskorisnim potezanjem konopa. Prema njegovu mišljenju, ruski političari moraju na neko vrijeme ostaviti sve prepirke i sačiniti kriznu vladu. Njegovo čuđenje izaziva i činjenica što se, dok se odigrava sukob u vrhovima vlasti, stvara dojam da je uprava u zemlji odlučila poći na godišnji odmor. O tome svjedoči događaj koji se zbio prošlog tjedna i koji je jako iznenadio Europljane. EU je odlučila pomoći Rusiji dodatnom ekspertizom u svezi s ubiranjem poreza i prevladavanjem krize financijskog tržišta. No svi telefonski pozivi iz Bruxellesa odgovarajućim dužnosnicima u Moskvi ostali su bez odgovora. 'Jednostavno nitko nije dizao slušalicu!', navodi riječi iznenađenih dužnosnika EU-a izvjestitelj švedskog lista 'Svenska dagbladet'. Paraliza ruskoga gospodarskog vrha prisiljava Europljane da se ozbiljno zamisle nad prijetnjom gladi u Rusiji. Finci su spremni preuzeti na sebe spašavanje Peterburga i okolice. Na pitanje finskog lista 'Hufvudstadsbladet' što će vlada poduzeti ako Peterburg ostane bez hrane, Ole Norrback je odgovorio da će Finska svakako pokrenuti akciju za spašavanje pučanstva. Ipak se Ole Norrback nada da do toga neće doći i da će vladajuća elita u Moskvi shvatiti da borbu za vlast mora ostaviti za bolja vremena. Dok središnja uprava u Moskvi ne radi, ministar savjetuje finskim poduzetnicima da trguju s pokrajinama. U mnogim pokrajinama, kaže on, uprava radi kao i prije. (...) Ovih su dana svi Finci zabrinuti zbog krize u Rusiji. Razlog nije samo u zemljopisnoj blizini i zajedničkoj granici, već i u činjenici da neke grane finskog gospodarstva jako ovise o našoj zemlji. Iako je od ukupnog finskog izvoza Rusiji namijenjeno samo sedam posto, neke grane industrije, kao primjerice prehrambena, prijevoz, hotelijerstvo i trgovina na malo, i do pedeset posto prometa ostvaruju s Rusijom. Ta je ovisnost posebno naglašena u pograničnom istočnim području Finske. (...) Prve žrtve ruske krize su vlasnici hotela i turističkih kampova. Odasvud stižu vijesti o otkazivanju rezervacija. U Helsinkiju pad broja ruskih turista nije tako osjetan: potražnja za posteljama još je veća od ponude. Ali u pograničnim područjima na istoku Finske nitko ne može nadoknaditi odlazak Rusa. Ruski si turisti više ne mogu priuštiti da noće u finskim hotelima, ali kupuju u finskim trgovinama koliko i prije. Marina Krauze- Holmstren, ravnateljica državnog centra za razvitak turizma, objašnjava to činjenicom da posljedice ruske krize, iako užasne, na 'narodnoj' razini nisu tako očite kao kada bi se slična stvar dogodila u Finskoj. U Rusiji su, prema njezinim riječima, jako razvijene 'siva' i 'crna' ekonomija koje su zapravo neovisne o legalnoj ekonomiji prema kojoj je udarac krize najviše i usmjeren. Ruski turisti koji rade u toj 'sivo-crnoj' zoni pridonose prometu finskih trgovina. Još jedno objašnjenje česte ruske kupnje u finskom pograničnom području krije se u činjenici da su sada preko granice krenuli i oni koji su se prije radije opskrbljivali kod kuće. Kako kažu ruski kupci u finskim trgovinama, cijene uvoznih proizvoda (ako ih uopće ima) u Peterburgu su tako porasle da se bolje isplati otići preko granice i tamo kupiti sve što ti treba. U prilog toj teoriji ide i statistika broja prijelaza granice: prijevoz osobnim vozilima ostao je na prijašnjoj razini. U Finsku odlaze turisti 'istog tipa', koji nemaju ni vremena ni novca za hotel - samo da napune košaru proizvodima kojih nema kod kuće - i natrag." 090101 MET sep 98