BBC 2. VIII RUSIJA

BRITANSKI RADIO - BBC 2. VIII. 1998. Rusija je u XIX. stoljeću bila bojište dva oštro suprotstavljena tabora - zagovornika zapadnog načina života, koji su željeli približiti Rusiju europskoj civilizaciji, i slavofila, koji su tvrdili da Rusija mora naći vlastiti, jedinstveni identitet. Ta je rasprava relevantna i danas. Naime, neki tvrde kako sadašnji gospodarski slom dokazuje da su kapitalizam i demokracija uvezeni fenomeni strani ruskom društvu. Dakle, je li eksperimentiranje sa zapadnim vrijednostima sada završeno? Prilog Armene Gregorius. "Nakon stoljeća carizma i desetljeća komunizma, Rusija je sada proživjela sedam godina kapitalizma i demokracije. Rezultat - gospodarski slom i politički vakuum. Dakle, može li Rusija iole uspješno usvojiti zapadne vrednote. Vital Vitalijev novinar je 'The Guardiana': = To je teško reći, no mislim da je povijest već odgovorila na to pitanje. Primjerice, 1913. godine Rusija je već imala jednu od najvećih stopa gospodarskog rasta na svijetu i bila je demokratska zemlja, iako je bilo i mnogo samovlađa. Naravno, nakon 75 godina totalitarizma trebat će dugo vremena da se postigne nešto i približno slično tome. To je pitanje vremena. Druge bivše komunističke zemlje, primjerice Mađarska, Češka i Poljska, pokazuju se uspješnjima u stvaranju demokratskih institucija i tržišnih gospodarstava. Dakle, zašto Rusija ne može učiniti isto? Galina Starovojtova, liberalna ruska parlamentarna zastupnica: = Teško je zato što smo imali komunističku diktaturu tijekom tri generacije. To je glavna razlika između nas i zemalja istočne Europe. One su imale komunističku diktaturu tijekom dvije generacije. To znači da se ruski mentalitet promijenio više nego mentalitet ruskih susjeda. Vital Vitalijev tvrdi da se glavna kriza u današnjoj Rusiji događa baš u mentalitetu ljudi, kojemu treba dugo vremena da se promijeni: = 75 godina totalitaristički je režim uništavao integritet i poštenje ljudi. U školi su nas učili da kapitalizam obilježavaju prijevare i eksploatacija, i nikakvo čudo nije da ljudi koji su došli na vlast sad imaju baš takav stav prema kapitalizmu. Iako je rusko gospodarstvo u krizi, a demokratske institucije slabe, ima naznaka da su zapadne vrednote počele hvatati korijena. Primjerice, sada u Rusiji prvi put nakon tko zna koliko vremena postoji sloboda izražavanja. Galina Starovojtova vjeruje da budućnost Rusije leži u priklanjanju Zapadu: = Mislim da velika većina naših građana želi pripadati zapadnoj civilizaciji. Pa ipak, moramo uzeti bizantsku tradiciju u ruskom mentalitetu, činjenicu da se mnogi posve uzdaju u državu. Mnogi žele jaku državu zato što su kaos i bezvlađe vrlo opasni i za demokraciju i za gospodarstvo, i ljudi to razumiju, osobito mladi. Dakle, treba li Rusiji dati vremena da izgradi stabilnu demokraciju i čvrsto kapitalističko gospodarstvo? Treba li Zapad biti malo opušteniji u svom pristupu? Ponovno Vitalij Vitalijev: = Mislim da su za sadašnju atmosferu na zapadnim dioničkim tržištima ponajviše kriva sama ta tržišta zato što se Rusija uvijek povezivala s najcrnijim predviđanjima. I dalje vjerujem da postoji izlaz iz ove krize, i to političkim, a ne gospodarskim putem. Zbog toga čak i pomisao na to da se ulaže još novca u nepostojeću infrastrukturu, može samo nanijeti još više štete, i to ne samo u ruskom gospodarstvu nego i u Rusiji kao državi. Dakle, čini se da ono što šteti Rusiji nisu toliko pravni fenomeni, kao što su demokracija, kapitalizam, nego upletanje izvana. To bi trebao uzeti na znanje i Međunarodni monetarni fond. No, što će onda biti s privatnim zapadnim ulaganjima. To je već druga priča." (BBC) 030030 MET sep 98