FRANCUSKA-LE MONDE OD 2.9.98. PAPA U RUMUNJSKOJ

FRANCUSKA LE MONDE 2. IX. 1998. Pravoslavna hijerarhija u Rumunjskoj ne isključuje Papin dolazak "Rumunjska će vjerojatno biti prva pravoslavna zemlja koja dočekuje Papu. Od 29. VIII. do 1. IX. vatikansko je izaslanstvo prvi put posjetilo Bukurešt kako bi se poboljšali odnosi između Svete Stolice i Rumunjske pravoslavne crkve koja ima gotovo dvadeset milijuna vjernika, ili 85 posto pučanstva. Rumunjski je predsjednik Emil Constantinescu (kršćanski demokrat) više puta pozivao Papu da posjeti njegovu zemlju. Prigodom posjeta Vatikanu 7. srpnja, rumunjski je premijer Radu Vasile opetovao taj poziv, pače i utvrdio nadnevak puta u svibnju 1999. No Papa ne prihvaća pozive bez odobrenja domaćih crkvenih vlasti. A pravoslavni patrijarhat u Bukureštu blokirao je svaki prijedlog u tome smislu. Trenutno se događa promjena tog negativnog stajališta. Hijerarhija Rumunjske pravoslavne crkve načinila je prvi korak 29. i 30. kolovoza kada je primila osobe vrlo bliske Papi, kao što je francuski kardinal Roger Etchegaray, bivši predsjednik papinskog vijeća za pravdu i mir, kardinal Edward Cassidy, predsjednik vijeća za jedinstvo kršćana, kardinal Achille Silvestrini, prefekt vatikanske kongregacije za istočne crkve. Ti su razgovori održani na poticaj katoličke zajednice Svetog Egidija koja je prvi put u pravoslavnoj zemlji organizirala svoj dvanaesti godišnji susret na temu 'Ljudi i vjere'. U Bukureštu su bili nazočni i drugi vjerski vođe, kao što je jeruzalemski rabin Meir Lau, Muslimani iz Bosne, Maroka i Irana, kao i primasi i poglavari drugih pravoslavnih crkava, iz Egipta, Jeruzalema, Etiopije, Sirije, Libanona i dr. Rumunjski patrijarh Teoktist čak je pristao da u subotu 29. kolovoza sudjeluje na zajedničkom slavlju s katolicima u rimokatoličkoj crkvi u Bukureštu, na kojemu je bio nazočan i predsjednik Constantinescu. 'Kako možemo misliti da ćemo biti širitelji mira u svijetu ako najprije ne nastojimo prevladati naše sukobe među kršćanima?', upitao se kardinal Cassidy. 'Živimo u jedinstvenom, povijesnom trenutku', odgovorio je poglavar Rumunjske nacionalne crkve koji je dao ostavku nakon pada Ceaucescuova režima - s kojim se pravoslavna hijerarhija jako nagađala - ali se u travnju 1990. vratio na svoju dužnost. Stare nesuglasice između katolika i pravoslavaca koji su odijeljeni već devet stoljeća, ponovno su se pojavile nakon pada komunizma i povratka vjerskim slobodama, posebice u Rumunjskoj i Ukrajini. U ovim zemljama je jaka katolička manjina istočnog obreda ('unijati'). Rumunjska ima dvjestopedeset tisuća unijata, baštinika pokušaja vraćanja Rima ('ujedinjenja') na pravoslavno područje. Ove manjine koje su vjerne Papi, ali su sačuvale pravoslavnu liturgiju, bile su progonjene, izbrisane u doba Staljinova režima i silom pripojene nacionalnim pravoslavnim crkvama. Od 1990. one, u ozračju stalnog sukoba, pokušavaju ponovno doći u posjed svojih crkava, sjemeništa i škola. Mješovito povjerenstvo koje je 1992. osnovao parlament, nije se nikada uspjelo sastati. Nereda je nedavno bilo u Cluju, u Transilvaniji i u Botizi, na sjeveru zemlje gdje se pravoslavne zajednice suprotstavljaju provedbi sudskih odluka prema kojima se svetišta vraćaju katolicima unijatima. Međunarodna napetost između katolika i pravoslavaca bila se pojačala tijekom rata između Hrvatske - čiju je neovisnost Vatikan brzo priznao 1991. - i Srbije. Čudnovato je također da je Ivanu Pavlu II. koji je posjetio preko 150 zemalja sa svakojakim političkim režimima, zapravo i dalje zabranjen boravak u kršćanskim zemljama s pravoslavnom većinom. Ako se potvrdi popuštanje napetosti koje se danas opaža u Bukureštu, Papin će pohod Rumunjskoj biti proboj u 'bojište neprihvaćanja' koje se još prostire od Atene do Moskve, od Beograda do Sofije", izvješćuje Henri Tincq. 020033 MET sep 98