FRANCUSKA
LIBERATION
1. IX. 1998.
Putovanje u svjetska žarišta krize
"Azijska i ruska kriza trenutno nisu jedina žarišta. Već dva
mjeseca i mnoge je druge zemlje zahvatila financijska oluja.
Pogledajmo.
Zemlje proizvođači sirovina
Pojava je neupadljivija, skrivena iza buke oko azijske i ruske
krize. No, većina velikih zemalja, Kanada, Australija, Norveška i
Južna Afrika, izravno su pogođene sadašnjom krizom. Pad cijena
sirovina smanjuje njihov izvoz.
Posljedica: ulagači se, poučeni ruskim iskustvom, povlače iz ovih
zemalja i špekuliraju s njihovom valutom. Monetarne vlasti tada
pokušavaju braniti svoj novac povećanjem kamatnih stopa, ali tako
samo povećavaju zlo: skup novac nikada nije dobar za ulaganje...
Norveška, zemlja nafte, dugo se borila da održi razinu svoje krune.
No prošloga je tjedna središnja banka morala popustiti nakon
zadnjeg povećanja tečaja. Isto zlo s Kanadom, čiji domaći bruto
proizvod pada već tri mjeseca: njezina središnja banka više ne
uspijeva obraniti svoj dolar.
Australija skuplja razloge za nepovjerenje: ona trguje s Azijom i
proizvodi sirovinu (zlato, minerale...). Njezin je dolar za mjesec
i pol dana izgubio četrnaest posto vrijednosti. Napokon, usprkos
međunarodnim potresima, zlato ne može biti zaštitna vrijednost,
što je u Južnoj Africi izazvalo pad randa od 20 posto za dva
mjeseca.
Zemlje istočne Europe
Može li Rusija uzdrmati Poljsku, Mađarsku, Slovačku i Republiku
Češku? Mnogi gospodarstvenici misle da je nepovjerenje stranih
ulagača prema novonastalim zemljama uzrokovalo pad na burzama i pad
valute u zemljama istočne Europe. 'Vidjeli smo ulagačke fondove
koji su u Rusiji izgubili velike iznose, kako odmah unovčuju svoje
račune u drugim zemljama istočne Europe. Kad gube na jednoj strani,
žele to popraviti na drugoj', ističe jedan gospodarstvenik. Ove
zemlje ovise o stranom kapitalu, kao i sve novonastale zemlje. No,
za razliku od Rusije, njihov je kratkoročni vanjski dug dosta malen
u odnosu na ukupni dug. Glavnina stranog kapitala uložena je u
industrijske projekte.
Danas se trgovinska razmjena obavlja gotovo isključivo sa zemljama
zapadne Europe. Europska unija kupuje gotovo 70 posto slovačkog,
mađarskog i poljskog izvoza. Udio proizvoda koje ove zemlje izvoze
u Rusiju čini tek mali dio njihova izvoza: 5,5 posto u Mađarskoj,
6,7 posto u Poljskoj, 3,1 posto u Češkoj i 3,4 posto u Slovačkoj.
Neočekivano je to što bi novo propadanje azijskog gospodarstva
moglo destabilizirati ovo područje.
Zemlje Latinske Amerike
Otkako je počela kriza u Rusiji, latinskoameričke burze dospjele su
na nišan ulagača. Burza u Sao Paolu izgubila je 40 posto
vrijednosti, a u Buenos Airesu 35 posto. Za nešto više od mjesec
dana, Mexico i Caracas oslabili su za 36 i 41 posto. 'Mnoge zemlje na
potkontinentu jako zavise od cijena sirovina, primjećuje Jean-
Louis Mourrier, ekonomist u burzovnom društvu Aurel. To je napose
slučaj s Venezuelom, a u manjoj mjeri s Meksikom. U Venezueli su se
prihodi od izvoza smanjili za gotovo 30 posto.' Dakle, Venezuela i
Meksiko mogli bi doći u iskušenje da devalviraju. Osim toga,
Argentina i Brazil već niz godina vezuju svoj novac uz dolar i -
poput azijskih zemalja - morali su ga 'slijediti' kada je skočio.
Posljedica je precijenjenost njihova novca i neuravnoteženost
trgovinske bilance. A sve to u sprezi s deficitom u državnim
prihodima. Ništa što bi potaknulo špekulacije", pišu Vittorio de
Filippis i Pascal Riche.
020032 MET sep 98
ZSE: Uz mršav promet, Crobexi stagniraju
Niko Kovač novi trener Borussie Dortmund
Milijuni hinduista i dalje stižu na sveto hodočašće dan nakon smrtonosnog stampeda
Žena na šetnici u Zadru napadnuta nožem, policija traga za napadačem
Tisak plus od 1. veljače ne distribuira novine, izdavači traže održivo rješenje
SVJETSKA TRŽIŠTA: Europski ulagači oprezni uoči sjednice ECB-a
Washington: Više desetaka mrtvih u sudaru dvaju zrakoplova nad rijekom Potomac
Promet industrije veći dva posto
Većina građana neće na zimski odmor - anketa
SKV: Svijet u 9,30 sati