US NY TIMES 1. IX. GLOBALNA KRIZA UVODNIK

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 1. IX. 1998. Je li na pomolu globalni slom? "Financijska tržišta nesumnjivo se nalaze u krizi. Nakon još jednog crnog ponedjeljka, u kojem je Dow indeks pao za 513 boda, zavladao je osjećaj očaja. Pošast globalne valute uzima maha, od Tajlanda do Rusije i šire. Čini se da je MMF ostao bez naboja. Ulagači uklanjaju rizik iz svojih portfelja. Postoji li izlaz? Rješavanje krize ovisi o odgovoru na pitanje zašto se tržište uopće počelo slamati. Jesu li krizu izazvale urođene mane svjetskog gospodarstva? Ako je tako, slom globalne aktivnosti mogao bi biti na vidiku, vodeći nastupu globalne deflacije. Ili je ta kriza izazvana panikom među ulagačima i urođenom nestabilnošću financijskih tržišta? Ili, drugim riječima, jesu li zemlje sad potpuno insolventne ili samo pate od privremenog nedostatka gotovine? Svjetska deflacija ne može se dogoditi bez sloma svjetske potražnje. Primjerice, ranih tridesetih svjetska proizvodnja i trgovina padali su oko 5% do 10% godišnje. Takav slom danas više uopće nije vjerojatan. Svjetski bruto domaći proizvod vjerojatno će narasti za 2,3% 1998., unatoč krizama u Aziji i Rusiji. U jeku globalnih recesija prošlosti, bruto domaći proizvod obično je rastao za samo 1,5% godišnje. Drugim riječima, tržišta širom svijeta možda se slamaju, ali globalno gospodarstvo vjerojatno ne. To govori da su reakcije tržišta na strahove o globalnoj depresiji i deflaciji prenapuhane. Prije dubokih tržišnih padova od posljednjih nekoliko dana, u Aziji je bilo znakova ozdravljenja. Međunarodni financijski položaji mjereni kroz ravnotežu isplata prešli su iz manjka u višak, što je te zemlje pretvorilo iz zajmoprimaca u zajmodavce na svjetskim financijskim tržištima. Strane kompanije počinjale su kupovati azijska poduzeća pri znatno sniženim cijenama, osiguravajući tako kapital za poslove koji su pretnodno bankrotirali. No s obzirom na događaje posljednjih nekoliko dana, ta tržištem potaknuta rješenja više nisu dovoljna. Strah i panika na financijskim tržištima katkad počinju živjeti vlastite živote, i to je rizično. Pod tim bi okolnostima Sjedinjene Države i druge vodeće industrijske zemlje, kao i MMF i Svjetska banka, trebali poduzeti poteze koji vraćaju povjerenje ulagača. Možda je došlo vrijeme za koordinirani međunarodni odgovor. Takav trud trebat će uključivati dva važna sastojka. Kao prvo, sve glavne središnje banke, osim japanske, moraju smanjiti kamate. Japanske bi zauzvrat trebale ubrzati svoje financijske reforme. Kao drugo, MMF mora ponovno razmotriti svoje 'taktike spašavanja'. Posebice, on mora opustiti svoje zahtjeve za fiskalnom strogoćom i priznati da je vrijeme da bankovnu reformu stavi na led, jer ona onemogućuje ekspanziju kredita posuđivačima upravo onda kad im je potrebna. Ukratko, središnje banke i MMF trebaju se usredotočiti jedino na obuzdavanje krize. Financijska tržišta vjerojatno bi reagirala prilično pozitivno. U Japanu i Rusiji, međutim, utjecaj na financijska tržišta bio bi ograničeniji. To je zato što obje zemlje pate od mnogo temeljnijih strukturalnih problema (japanskog kreditnog sloma i ruske nesposobnosti da ubire poreze) i stoga zahtijevaju radikalnija rješenja. Svijet u krizi zahtijeva da zamislimo nezamislivo. Primjerice, dugo sam mislio da bi sljedeći potez američke središnje banke trebao biti povećanje kamatnih stopa; sad vjerujem da bi ih trebalo smanjiti da se kriza zaustavi. No ne može se očekivati da američka središnja banka sama obavi posao. Zaista mora biti međunarodnog truda. Postoje rizici u tom pristupu. Niže kamatne stope samo bi potakle domaću potražnju u već ubrzano rastućem američkom gospodarstvu s punom zaposlenošću, pripremajući tako teren za brz preokret politike, jednom kad kriza splasne. Takav ishod, naravno, neodoljivo podsjeća na politiku središnje banke nakon sloma 1987., kad su kamatne stope smanjene za tri četvrtine boda i zatim povišene za tri boda sljedeće godine. To sigurno ne bi bilo prvi put da se povijest ponovi", zaključuje Stephen S. Roach, glavni ekonomist i direktor za globalno gospodarstvo u kompaniji Morgan Stanley Dean Witter. 020030 MET sep 98