FRANCUSKA-LIBERATION OD 27.8.98. PROPAST RUSIJE

FRANCUSKA LIBERATION 27. VIII. 1998. Propast rublja "'Prošloga je tjedna još bilo nade. No sada je gotovo. Rusija je potonula u gospodarski metež. Treba očekivati još jače napade na rubalj.' Za ovog se pariškog bankara financijska kriza u Rusiji pretvara u težak san. Besmislene političke prilike, paraliza gospodarskog i financijskog sustava, opasnost od uličnih prosvjeda kojima narod želi izraziti svoje nezadovoljstvo: prilike u Rusiji sve više sliče na Molotovljev koktel. 'A njegov je stijenj možda već upaljen', dodaje uznemireno. Jučer, kada su zapadni i ruski bankari doznali potankosti nacrta o reprogramiranju unutarnjeg duga koji je u utorak navečer priopćio novi premijer Viktor Černomirdin, financijski je vihor bio jak kao nikada prije. Čim su se otvorila devizna tržišta, banke su nasrnule na dolar. Za nepuna dva sata rubalj je izgubio pet posto od svoje vrijednosti, tako da se za dolar moglo dobiti 8,26 rubalja, a dan prije 7,86 rubalja. Preplašena, središnja je banka, koja je jedina prodavala dragocjene zelene novčanice, obustavila isplatu dolara. Što je još gore, vodstvo središnje ruske banke odlučilo je zatim poništiti sva poslovanja koja su već bila zabilježena na tržištu. To je jedinstven potez u povijesti središnje ruske banke. Uznemireni takvim potezom, Rusi su odmah promijenili strategiju. Ako se dolar ne može pronaći, živjela marka! Za nepun sat, njemačka je valuta postala nova ruska 'carica': njezina je vrijednost porasla gotovo 57 posto! 'Ruski bankarski vrh uzalud je obustavio isplatu dolara, izuzetna vrijednost marke upućuje na to da dolar vrijedi oko trinaest rubalja. Doista, fluktuacijska marža rublja (koja je 17. VIII. iznosila najviše 9,25 dolara za rubalj, op. ur.) je eksplodirala... Što će se dogoditi kada se dolar opet bude mogao mijenjati?', pita se jedan gospodarstvenik. Panika je zavladala ruskim mjenjačnicama koje su radije zatvorile svoje urede. Za strane i ruske ulagače reprogramiranje ruskog unutarnjeg duga je užasna stvar. Vratimo se malo unatrag: zadnjih su godina male ruske banke dobivale od bankovnih ustanova zajmove koji su im omogućavali da nabave ruske državne obveznice, glasovite GKO i OFZ. To je pothvat bez velikih rizika, budući da je prihod od nekih emisija bio i do 200 posto. Zbog nemogućnosti da isplati obveznice koje dospijevaju na naplatu, država je odlučila da reprogramira svoj dug i da kratkoročne državne obveznice zamijeni za dugoročne. To je malo olakšanje za proračun. Ali i opasnost od mogućeg stečaja za ruske banke koje imaju obveznica u vrijednosti od 70 milijarda dolara. Slično je s osiguravajućim društvima: 60 posto njihovih pričuva je u državnim obveznicama. Jučer su banke priopćile da za petnaest dana više neće moći ispunjavati svoje obveze. Svakako, sve obveznice koje su emitirane u rubljima, naplatit će se za tri do pet godina i donijet će kamatnu stopu od 20 do 30 posto. No jučer su ruski bankari i osiguravatelji shvatili da će sve to progutati devalvacija rublja. Neki već procjenjuju gubitak na preko 70 posto. Strane, uglavnom njemačke banke koje također posjeduju dio obveznica, načinile su sličan račun. 'Obveznice će se naplatiti praznim obećanjima, jer će rubalj i dalje padati', strahuje jedan gospodarstvenik. 'Ljudi čak ne mogu znati koliko su izgubili, što jako frustrira, rekao je za AFP gospodarstvenik iz skupine MKF Renesansa. Kada nekog toliko oštetite, trebate biti pristojni i reći mu što ga čeka. Ima riječi kojima se to može opisati, ali mi odgoj ne dopušta da ih uporabim.' Strah da strane banke koje u rubljima posjeduju preko 20 milijarda dolara ruskih državnih obveznica, na kraju ne izjave kako će izgubiti novac u Rusiji, uzrokovao je ponovni napad na zapadna financijska tržišta. Većina velikih burza doživjela je pad cijena. Čak je i marka oslabila u usporedbi s dolarom, budući da ulagači smatraju kako su Njemačka i njemačke banke previše nazočne u Rusiji. Strah od jačanja nepovjerenja ulagača prema novim tržištima ponovno je potresao latinskoameričke burze. 'Politički su dužnosnici rijetko bili u prilici da se istodobno moraju suočiti s toliko problema', ističe jedna analitička ustanova koja ove prilike uspoređuje sa žonglerom koji ima tri loptice i odjednom mora uhvatiti i četvrtu. U takvoj je situaciji sada Michel Camdessus, glavni direktor MMF-a koji je od jučer u Ukrajini. Ne samo da mora žonglirati s ukrajinskim gospodarstvom, koje je također na rubu ponora, on se mora pozabaviti i Viktorom Černomirdinom. Jučer navečer ruski je premijer naglo odlučio da sve u Moskvi ostavi i pridruži se Michelu Camdessusu...", izvješćuje Vittorio de Filippis. 280157 MET aug 98