BBC 25. VIII.

BRITANSKI RADIO - BBC 25. VIII. 1998. Pregled tiska Što se vanjske politike tiče pozornost britanskog tiska danas se vrti oko dvije teme. Oko povratka Viktora Černomidina na mjesto predsjednika ruske vlade, te odluke Velike Britanije i Sjedinjenih Država da proces dvojici Libijaca osumnjičenih za bombaški napad na američki zrakoplov koji se prije deset godina srušio iznad škotskog grada Lockerbiea, bude održan u Nizozemskoj. Uz ove dvije vijesti britanski tisak nalazi mjesto još i za sukobe u Kongu, a jedino 'The Financial Times' izvještava o stanju na Kosovu. Situacija u Rusiji dominira uvodnicima ovdašnjih listova. 'Tko upravlja Rusijom', pita se 'The Times'. Nakon što je prošlog tjedna preko palube bacio rusku monetarnu politiku, ruski predsjednik isto je učinio s ruskom vladom Sergeja Kirijenka. Viktor Černomidin je, podsjeća list, isti onaj aparatčik opravdano najuren prije samo pet mjeseci zbog nedostatka dinamike i inicijative, svježeg pristupa i novih ideja. Što je spopalo Borisa Jeljcina da vrati na vlast tog veterana čija je blizina ruskoj bezobzirnoj industrijskoj oligarhiji bila ključnom u zaustavljanju bitnih tržišnih reformi. Štoviše, dodaje 'The Times' je li Boris Jeljcin još uvijek za kormilom Rusije ili ga je netko drugi preuzeo. Predsjednik je, smatra ovaj list, oslabljen svojom odlukom. Ona naime implicira da je u ožujku najurivši Črnomidina, pogriješio. Ako je gospodin Jeljcin bio natjeran na ovu odluku, onda je to zato što je on sam tako izabrao. No, nije bilo razloga da popusti. Ako donji dom ruskog parlamenta - Duma - nije htjela surađivati s vladom Sergeja Kirijenka, Boris Jeljcin je prema ruskom ustavu kojeg je sam pisao, imao neograničenih ovlasti u rezervi. Predsjednik naime, izdajući dekrete, može u potpunosti zaobići Dumu. Naime, umjesto toga, on je u ime stabilnosti doveo čovjeka čiji su neuspjesi u fiskalnim, vlasničkim i poljoprivrednim reformama i doveli do ove krize i time je Rusiju gurnuo dublje u politički ponor, upravo u trenutku kada se ekonomska katastrofa može spriječiti jedino brzim i teškim odlukama. Riječ je o neodgovornom činu u punog smislu te riječi, zaključuje 'The Times'. 'The Guardian' na istu temu u svojem uvodniku veli kako je Boris Jeljcin dao najbolje vijesti Rusiji za dugo vremena. Hvaleći Viktora Černomidina kao čovjeka čije će vrline biti ključne za pobjedu na predsjedničkim izborima 2000., Boris Jeljcin je dao do znanja kako se ne kani dalje natjecati. Rusija može slobodno disati. Gospodin Jeljcin, smatra 'The Guardian', davno već ne živi u svoju korisnost. Njegov promjenjiv i nepredvidiv smjer vladanja lišio je zemlju bilo kakvog osjećaja za političku ili ekonomsku strategiju. Čak sljedeći volju Dume smjenjivanje Kirijenka ruski predsjednik nije predstavio kao vršenje demokratske pravde. Štoviše, čini se kako su Jeljcinovi savjetnici, a napose njegova kćer, shvatili da im bez Viktora Černomidina prijete dvije opasnosti. Mogao bi narasti pritisak cijele ruske elite da Boris Jeljcin podnese ostavku i prije 2000. Drugo, bez pobjedničkog Viktora Černomidina na sljedećim predsjedničkim izborima nema jamstava da neće biti istrage o financijskom stanju obitelji Jeljcin. Ruski čelnici imaju tendenciju biti izuzetno neugodnima spram svojih prethodnika, a sam Boris Jeljcin to ponajbolje zna, ističe 'The Guardian'. 'The Daily Telegraph' tumači kako je pak Zapad u krivu kada vjeruje da može utjecati na budućnost Rusije. Sredinom srpnja u tu je zemlju upumpan zajam vrijedan preko 22 milijarde dolara. Ruski gospodarski slobodni pad zaustavljen biva samo na nekoliko dana. Od pada komunizma zapadna pomoć stalno pristiže u Rusiju. Štoviše, ona je samo podsticala predsjednika Jeljcina da da svoju potporu ovoj ili onoj inicijativi kako bi se priliv zajmova nastavio. Rusku bolest strani lijekovi ne liječe, jer kako 'The Daily Telegraph' dijagnosticira, to je bolest izazvana 70 godina dugom sovjetskom brutalnošću. Greška predsjednika Jeljcina je u tome što nije dovoljno korjenito raskinuo s komunizmom. List zaključuje kako Zapad nesmije popustiti iskušenju da ponovno intervenira. Rusiju se ne može spasiti. Ona se sama mora reformirati. Na svojoj naslovnoj stranici 'The Financial Times' prati sukobe u Demokratskoj republici Kongo, gdje je na strani vladinih snaga intervenirala Angola. List piše kako zahvaljujući tome i činjenici da je na strani pobunjenika interveniraju Uganda i Ruanda, pred ovom divovskom afričkom državom stoji ozbiljna mogućnost cijepanja. Nakon kolapsa južnoafričkog summita i pokušaja da se postigne regionalna suradnja, 'The Financial Times' smatra kako se čini da je Kongo osuđen na podjelu na istočnu zonu, koju će uz pomoć Ugande i Ruande držati pobunjenici i na zapadnu zonu, koju će podupirati Angola i Zimbabve. List smatra kako je intervencija Angole i Zimbvea nanijela težak udarac moralnom autoritetu južnoafričkog predsjednika Nelsona Mandele, koji je zahtijevao da niti jedna zemlja ne bude upletena u sukob u Kongu. 'The Financial Times' također izvještava i s Kosova, gdje je u ponedjeljak srpsko teško topništvo za ciljeve uzelo albanska sela na jugozapadu pokrajine. Diplomatski izvori smatraju kako Srbi sada pokušavaju očistiti sela oko prometnog pravca Priština - Prizren, te potisnuti Oslobodilačku vojsku Kosova ka još manjem dijelu teritorija u središnjem Kosovu. Nakon što stanovništvo pobjegne pred sukobima, u sela ulaze srpske poluvojne skupine, paleći i pljačkajući sve što im dođe pod ruku, kao da predsjednik Slobodan Milošević nije dao jamstva međunarodnoj zajednici da će albansko stanovništvo biti dobrodošlo u svojim domovima, podsjeća 'The Financial Times'. List također ističe kako je Njemačka predložila paket sankcija koji bi Europska unija uvela protiv Jugoslavije kako bi se na Beograd pojačao pritisak da obustavi svoje operacije na Kosovu. Bonn predlaže zamrzavanje računa svih jugoslavenskih i srpskih banaka i kompanija, zbranu leta JAT-ovim zrakoplovima te ponovno upozorava da će sve pojedinosti o zločinima počinjenima na Kosovu biti predane haaškom tribunalu, čitamo u 'The Financial Timesu'. (BBC) 260149 MET aug 98