FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJEMAČKA 25. VIII. HB: JELJCIN MORA DATI OSTAVKU

NJEMAČKA HANDELSBLATT 25. VIII. 1998. Jeljcinovo je vrijeme isteklo "Da situacija nije smrtno ozbiljna, bila bi smiješna: ruski predsjednik vraća 'teškaša' Viktora Černomirdina na premijersk dužnost i proglašava ga svojim prijestolonasljednikom - a njemački kancelar odmah hvali Jeljcinova kandidata kao jamca stabilnosti. Takvo ponašanje moguće je protumačiti samo kao solidarnost političkih dinosaura koji ne shvaćaju da je njihovo vrijeme isteklo. Tko još uvijek od tandema Jeljcin/Černomirdin očekuje spašavanje Rusije, zasigurno je nepopravljivi optimist. Taj tim iz noćnih mora zapravo je utjelovljenje kontinuiteta: kontinuiranog pljačkanja ruskih resursa, postojanog učvršćiovanja pseudodemokratskog režima i pouzdanog zatiranja svakog pokušaja stvaranja stabilnih uvjeta. Trinaest godina nakon početka Gorbačovljeve perestrojke, osam godina nakon Jeljcinova izbora na predsjedničku dužnost i gotovo šest godina nakon Černomirdinova prvog nastupa na premijerskoj dužnosti, Rusija je još uvijek na početku procesa osuvremenjivanja društva, države i gospodarstva. U retrospektivi valja izvući tužan zaključak da je Moskva upotrijebila milijarde zapada u prvom redu za odgodu nužnih reformi i za pasivno promatranje erozije zemlje. Naravno, Rusija se pod Jeljcinovom egidom dramatično promijenila. Zapadno orijentirani reformisti, koje je predsjednik neprekidno nakratko pripuštao na vlasti, uspjeli su realizirati pojedine elemente tržišne privrede - ali, iza svake stečevine krije se jedno veliko 'ALI': privatiziran je veliki dio gospodarstva, ali ne u prilog jačanju učinkovitosti već u prilog bogaćenju oligarha. Stabilizirane su cijene i ruska valuta ali isključivo na trošak stanovništva. Osim toga, državni proračun, financiran iz stranih izvora, stajao je na tako slabim temeljima da je posljedice pada cijene nafte i krize u Aziji bilo moguće svladati samo devalvacijom rublje i djelomičnim moratorijem na otplatu dugova. Rusija je u međuvremenu razvila krajnje dinamično poduzetništvo ali ne i civilizirano poslovno ponašanje: tko poštuje pravila, točno isplaćuje plaće ili čak plaća poreze, propada. Uspješan je onaj tko vješto prebire po postsovjetskoj klavijaturi korupcije, razmjene i veza. Sve u svemu - deformacija umjesto transformacije. Slično je i stanje u politici: demokratske institucije često su puka fasada. O vladavini prava ili čak o odgovornosti izvršne pred zakonodavnom vlasti nema ni govora. Umjesto da izbori konsenzus o reformama. Jeljcin ucjenjuje zastupnike u Dumi, oduzimajući im povlastice da bi im potom ponovo dobacio mrvicu vlasti. Jeljcinovo opetovano imenovanje Černomirdina ruskim premijerom valja tumačiti kao kratkoročnu strategiju čuvanja vlasti. Sigurno je da će se iskusni aparatčik složiti s oporbom. Nadalje, njegovo imenovanje signalizira gospodarskim oligarhima - i onim starim (nafta i zemni plin) i onim novim (banke) - da nitko neće dirati njihovo leno. Napokon, Černomirdin je kao bivši šef energetskog monopolističkog poduzeća Gazprom jedan od njih. U tom smjeru kreću se i prve izjave starog-novog premijera: on po vlastitim riječima namjerava ustrajati na tržišno-privrednoj politici ali treba očekivati temeljite promjene. Černomirdinovi razgovori s nekolicinom regionalnih moćnika i potpora Jeljcinovim idejama o nacionalnom pomirenju sugerira sasvim novu vladu. Uzdanice tehnokratske momčadi pod vodstvom kratkoročnog premijera Kirijenka - poput podpredsjednika vlade Borisa Nemcova - već su dale otkaz. Jeljcin se nada da će uz pomoć predvidive koalicije kočničara reformi spasiti svoj mandat do 2000. g. kada će stožer predati Černomirdinu ili donijeti odluku o trećoj predsjedničkoj kandidaturi. No, svaki će dan dotada biti izgubljen za Rusiju. Stoga bi Jeljcin već sada trebao dati ostavku na svoju dužnost i sići s pozornice - čak i ako u tom slučaju u početku vlast prijeđe u ruke dokazanih neprijatelja reformi. Samo na taj način Rusija može pronaći svoj put u suvremenost", smatra Georg Watzlawek. 260119 MET aug 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙