NJEMAČKA 19. VIII. SZ: JAČAJU SUMNJE U USPJEH MLADIH TRŽIŠNIH PRIVREDA

NJEMAČKA SÜDDEUTSCHE ZEITUNG 19. VIII. 1998. Opasnost ruske zaraze "Ulagači na svjetskim burzama već su otpisali krizu rublje. Usprkos očiglednom slomu cjelokupne ruske gospodarske i financijske politike newyorški indeks Dow Jones porastao je a njemački dionički indeks u početku je oslabljen ali se potom oporavio, završivši u utorak s osjetnim dobitima. Znači li to da drastična devalvacija rublje možda čak i nije tako strašna stvar? Neposredne posljedice krize na Zapadu uistinu su ograničene. Bivša supersila Rusija još je uvijek sekundarna trgovinska nacija. Njemačka je najvažniji trgovinski partner zemlje čiji je udio u njemačkom izvozu ipak manji nego u švedskom. Čak i ruski dugovi kod njemačke države (74 milijarde maraka) i kod njemačkih banaka (56 milijardi maraka) predstavljaju vjerojatno tek ograničeni rizik. Stvarne opasnosti ruske krize u odnosu na ostatak svijeta dugoročne su prirode i nije ih tako lako utvrditi. Odustajanje ruskog vodstva od obrane vlastite valute usprkos svim prethodnim obećanjima potpiruje latentno nepovjerenje u izglede mladih tržišnih ekonomija, poznatih pod pojmom 'emerging markets' (tržišta u nastajanju'). Već prošle godine azijska kriza pokazala je da je širenje kapitalizma na bivše zemlje u razvoju suprotno dugotrajnim uvjerenjma optimista ipak popraćeno teškoćama. Japan se zbog krize pred svojim vratima našao u dubokoj recesiji. Nakon devalvacije rublje opasnost od širenja zaraze na Europu i Sjevernu Ameriku dodatno je porasla. Stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) brinu u prvom redu zbog mogućeg kobnog međusobnog djelovanja nestabilnog novca i nestabilne vlade u Moskvi. Zato je MMF i bio relativno velikodušan prema ruskim željama za kreditima. Svaka devalvacija proizvodi na domaćoj pozornici inflatorni pritisak. Takav razvoj događaja posebno je neugodan za slabu vladu koja mora nadoknaditi manjak vjerodostojnosti povišenjem kamata. Taj pak potez destabilizira njezino gospodarstvo. Međusobna povezanost ta dva procesa potvrđena je u jugoistočnoj Aziji. Pritom valja dodati da je u Rusiji ugrožena i jedina istinska gospodarska stečevina postkomunističke ere - pobjeda nad hiperinflacijom. Kriza rublje pogađa svjetsko gospodarstvo u osjetljivoj situaciji: Japan još nije pronašao izlaz iz svoje gospodarske krize dok u Sjedinjenim Državama sve veći broj pokazatelja upućuje na zaključak da se period konjunkture rasta bliži kraju. Jeftina konkurencija zemalja jugoistočne Azije i devalvacija njihovih valuta rezultira opetovanim dramatičnim rastom deficita u američkoj vanjskotrgovinskoj bilanci. Europski konjunkturni izgledi dobri su ali sve optimistične prognoze utemeljene su na neodređenoj nadi da se zaraza neće proširiti iz Japana i Rusije na Europu te da će, dakle, tamošnje vlade uspješno svladati svoje probleme. Rusku krizu mogu riješiti samo političari u Moskvi. No, opasnost od zaraze ostatka svijeta mora biti otklonjena s druge strane ruskih granica. Pritom odlučujuću ulogu igraju velike središnje banke. Ta je činjenica povezana s pojačanom nervozom na međunarodnim financijskim tržištima. Predsjednik američke središnje banke Alan Greenspan i njegove kolege u Frankfurtu opravdano su neprekidno očitovale zabrinutost rastom burzovnih tečajnih vrijednosti. Iza tih vrijednosti skrivaju se očekivanja vezana za dobit, koja su danas sve dvojbenija. Traženo rješenje sastoji se u vraćanju burzi na čvrsto tlo činjenica i na istodobno sprečavanje tvrdog prizemljenja realne privrede. Veliko povećanje kamata u sadašnjem trenutku moglo bi rezultirati slomom sadašnje stabilnosti cijena u industrijskim zemljama i deflacijom nepredvidivih posljedica", upozorava Nikolaus Piper. 192217 MET aug 98