ZAGREB, 13. kolovoza (Hina) - Tvrdnje organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International (AI) u izvješću objavljenom 4. kolovoza, kako "tri godine nakon akcije "Oluja" brojna zlodjela, počinjena na područjima zahvaćenim
akcijom, ostaju neistražena, a počinitelji nekažnjeni", Ministarstvo pravosuđa RH drži paušalnim i neutemeljenim. O tomu, navodi ministarstvo, govori i broj kaznenih postupaka koji se vode na hrvatskim sudovima.
ZAGREB, 13. kolovoza (Hina) - Tvrdnje organizacije za zaštitu
ljudskih prava Amnesty International (AI) u izvješću objavljenom
4. kolovoza, kako "tri godine nakon akcije "Oluja" brojna zlodjela,
počinjena na područjima zahvaćenim akcijom, ostaju neistražena, a
počinitelji nekažnjeni", Ministarstvo pravosuđa RH drži paušalnim
i neutemeljenim. O tomu, navodi ministarstvo, govori i broj
kaznenih postupaka koji se vode na hrvatskim sudovima.#L#
Po podacima Ministarstva pravosuđa RH koji se odnose na stanje do
31.ožujka 1998., pred Županijskim sudovima u Karlovcu, Sisku,
Zadru i Šibeniku ukupno je 2.670 predmeta koji se odnose na kaznena
djela počinjena na područjima zahvaćenim "Olujom". U 1.306
predmeta u tijeku je prvostupanjski postupak. Nepravomoćno je
okončano 106 predmeta, a pravomoćno 1.086 predmeta. U tijeku je
istraga u 94 predmeta, dok je za 184 predmeta ona dovršena.
Prema strukturi kaznenih djela najveći je broj teških krađa, ukupno
1.142. Slijedi 329 slučajeva iznuđivanja iskaza te 162 krađe. Na
spomenutim sudovima se bilježi 40 slučajeva ubojstava, dva
silovanja, dvanaest razbojstava, 29 slučajeva teškog tjelesnog
ozljeđivanja, šest otmica i jedan slučaj ratnog zločina protiv
ratnih zarobljenika, dok je na zadarskom županijskom sudu u 23
predmeta završen prvostupanjski postupak zbog kaznenog djela
genocida.
Na sudovima se također bilježe dva slučaja protupravnog oduzimanja
slobode, devet zlostavljanja u obavljanju službene dužnosti, šest
zlouporaba položaja i ovlaštenja, jedno kazneno djelo udruživanja
radi činjenja kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih
međunarodnim pravom, pet slučajeva narušavanja nepovredivosti
doma, šest dovođenja u opasnost života i imovine te 24
nedozvoljenog držanja oružja.
Ostali predmeti obuhvaćaju kaznena djela kao što su primjerice
prijevare, krivotvorenja isprava, uvrede, prijetnje, sprečavanja
službene osobe u obavljanju dužnosti, ugrožavanja javnog prometa,
i zlouporabe droga.
Na upit koliko je počinitelja kaznenih djela iz redova Hrvatske
vojske, Ministarstvo pravosuđa je navelo kako zbog kratkoće
vremena nije u mogućnosti dostaviti podatke, budući je za to
potrebno izvješće svih sudova i uvid u svaki predmet kako bi se
pojedinačno utvrdilo je li počinitelj pripadnik HV ili civil.
Iz ministarstva ističu kako je Zakon o općem oprostu do kraja ožujka
ove godine primjenjen na 16.957 osoba od čega je samo u hrvatskom
Podunavlju Zakonom obuhvaćeno više od 12.000 osoba.
Na primjedbu AI, upućenu hrvatskim vlastima, kako bi hrvatski
sudovi pri kaznenim postupcima trebali uključiti dokaze i
dokumentaciju međunarodnih organizacija iz 1995., u ministarstvu
napominju kako te organizacije dokaze za konkretne slučajeve mogu
dostaviti Državnom odvjetništvu RH koje odlučuje o njihovoj
valjanosti, odnosno o pokretanju postupka na temelju tih dokaza. Iz
tog je razloga i broj kaznenih djela prijavljenih policiji veći od
broja sudskih kaznenih postupaka.
U ministarstvu također pozivaju AI da im dostavi podatke o navodnim
optužnicama podignutim 1995. i 1996., a po kojima, kako tvrde u AI,
do danas nije proveden sudski postupak.
Na izvješće AI već je ranije reagiralo i Ministarstvo unutarnjih
poslova RH koje je istaknulo da je od 4. kolovoza 1995. do 31.
svibnja 1998. na tim područjima prijavljeno ukupno 5.705 kaznenih
djela i 4.215 počinitelja, a kako je policija riješila 2.981
slučaj.
AI posebno izražava nezadovoljstvo zbog malog broja riješenih
slučajeva ubojstava. Organizacija se pri tom poziva na, kako
navodi, podatke hrvatskih vlasti, prema kojima su više od polovice
od ukupno 900 pokopanih civilne žrtve. U AI napominju kako je u
lipnju 1996. godine hrvatska vlast tvrdila da se pred hrvatskim
sudovima nalazi 2.849 predmeta, od čega se manje od dva posto
slučajeva odnosilo na ubojstva.
Policiji je pak, tvrde u MUP-u RH, prijavljeno 47 ubojstava od kojih
je 26 riješeno.
Izražavajući svoje nezadovoljstvo "općenitim i nejasnim izjavama i
statističkim podacima" MUP-a RH, AI traži "specifične informacije
o specifičnim slučajevima" za koje posjeduje podatke i koje je
naveo u svom izvješću. U ministarstvu pravosuđa pak napominju, kako
AI, kao i druge međunarodne organizacije, podatke kojim raspolaže
može dostaviti Državnom odvjetništvu koje odlučuje da li će na
temelju tih dokaza pokrenuti kazneni postupak.
(Hina) so il
181211 MET aug 98