NJEM 10. VIII. FR: BOSNA TRAŽI PRAVO OSTANKA BIVŠIH LOGORAŠA U NJEMAČKOJ

NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 10. VIII. 1998. Bosna nagovara Bonn da bivšim logorašima odobri pravo na ostanak "Vlada Bosne i Hercegovine zalaže se da njezinim izbjeglicama, koje su tijekom rata bile zatvorene u logorima, privremeno bude dopušten ostanak u Njemačkoj. To bi pitanje trebalo biti temom trodnevne njemačko-bosanske stručne konferencije koja ovog ponedjeljka počinje u Banjoj Luci. Tu su informaciju u razgovoru za list potvrdili ured povjerenika njemačke vlade za bosanske izbjeglice Dietmara Schleea i predstavnik bosansko-hercegovačkog ministarstva za civilna pitanja u Njemačkoj Muamer Jarović. Doduše, Schleeov koordinator Hartmut Reichl očitovao je sumnjičavost glede mogućeg prihvaćanja odgovarajuće odredbe: budući da ne postoje pouzdani popisi bivših logoraša, prijeti 'opasnost da se svi odjednom proglase logorašima', istaknuo je Reichl. Njemačka vlada smatra logičnijom dosadašnju odredbu, po kojoj pravo na privremeni ostanak stječu Bosanci s liječničkom potvrdom o proživljenoj traumi. No, spomenuta odredba nije dovoljna bosanskoj vladi i izbjegličkim inicijativama. One skreću pozornost na iskustvo koje pokazuje da mnogi traumatizirani ljudi iz financijskih ili jezičnih razloga ne odlaze kod njemačkih liječnika. Osim toga, neki od njih zaziru od odlaska liječniku zato što strahuju od oživljavanja ružnih sjećanja. Bernd Mesović, pripadnik organizacije 'Pro Azyl', zahtijeva stoga da izbjeglice 'nebirokratskim putem dobiju pravo na ostanak'. Visoko povjerenstvo UN-a za izbjeglice također je već nekoliko puta zamolilo međunarodnu zajednicu da za ljude iz logora 'pronađu rješenje izvan Bosne i Hercegovine', izvješćuje glasnogovornik Stefan Telöken. Slične zahtjeve zastupaju i sami logoraši, koji su u Njemačkoj osnovali 'Savez bosanskohercegovačkih logoraša u SRNJ'. Oni opisuju svoje bojazni drastičnim riječima. 'Žele nas poslati natrag onima koji su nas donedavno mučili, silovali, pljačkali, ponižavali i ubijali', istaknuto je u pismu spomenutog saveza. Zločinci u domovini 'nestrpljivo iščekuju naš povratak kako bi mogli ukloniti nas, svjedoke njihovih zločina', dodaju članovi saveza. Ocijenjeno je da je odlučujuće pitanje tko će potvrditi izbjeglicama da su uistinu morali patiti u logorima. Njemačka inicijativa logoraša skreće pozornost na organizacije u Bosni koje s njom surađuju: 'Radi sprječavanja krivotvorenja, te bi potvrde trebao izdavati Savez bosanskohercegovačkih logoraša u Sarajevu', zahtijeva ta organizacija. Bosanska vlada također namjerava za osnovu prihvatiti popis te inicijative, na kojem se nalazi 900 do 1000 ljudi s boravištem u Njemačkoj, izjavljuje Muamer Jarović. Osim toga, trebalo bi 'svakako' prihvatiti potvrde Crvenog križa i UNHCR-a, dodaje Jarović. To naglašavaju i djelatnici koji pomažu izbjeglicama, ističući da brojni logoraši nisu znali ništa o popisu 'Saveza' te se stoga nisu ubilježili. 'Pro Asy' procjenjuje da bi pravo na ostanak trebao dobiti do 10 tisuća ljudi. Međunarodni odbor Crvenog križa registrirao je u razdoblju od 1991. do 1995. godine, prema vlastitim navodima, ukupno 43.896 bosanskih zatočenika, koji su bili zatvoreni u 700 logora. Prema navodima njemačke vlade, svojim se domovima od početka ove godine dragovoljno vratilo 54 tisuće bosanskih izbjeglica, a 1100 ih je prisilno vraćeno. Po navodima vlade, u Njemačkoj još živi 160 tisuća izbjeglica", prenosi Pitt von Bebenburg. 102300 MET aug 98