UKUPNE UTVRĐENE RATNE ŠTETE U HRVATSKOJ 165 MILIJARDI KUNA

ZAGREB, 7. kolovoza (Hina) - Republika Hrvatska za vrijeme Domovinskog rata u razdoblju od 1990. do 1995. pretrpjela je, uz ljudske gubitke, i velike materijalne štete. Po dosadašnjim procjenama iz Ministarstva obnove i razvitka, izravne štete, uključujući i liječenje ranjenih, invalida, umirovljenja i drugo, iznose oko 165 milijardi kuna, odnosno više od 27 milijardi USD. U to su uračunate i štete na stambenom fondu u Podunavlju dok druge štete na ovom području još uvijek nisu procijenjene. Također, valja naglasiti da u iznos od 165 milijardi kuna nisu uključene posredne štete, koje se samo za izgubljeni domaći bruto proizvod u razdoblju 1991.- 1996. procjenjuju na približno 135 milijardi kuna, troškovi vezani za oružanu silu, te dio nematerijalnih šteta. #L# U strukturi ratne štete prednjači "ljudski faktor" sa 65 milijardi kuna. Radi se o troškovima liječenja ranjenih, invalida, umirovljenja i sl. Kada je riječ o štetama na stambenom fondu Republike Hrvatske, ratna je šteta utvrđena na više od 145 tisuća stambenih jedinica, u iznosu nešto većem od 21 milijardu kuna. Ratni troškovi procjenjuju se na 28 milijardi kuna, od čega se gotovo 11 milijardi odnosi na troškove razminiranja. Gospodarstvo je pretrpjelo izravne štete od 16,3 milijardi kuna, a javna poduzeća oko 20 milijardi. Preostali dio ratne štete odnosi se na komunalnu infrastrukturu, opljačkanu ili uništenu imovinu u kućama i osobne stvari građana, na štete u društvenim djelatnostima, prirodnoj baštini i sl. Rat je ukupno zahvatio 54 posto teritorija Republike Hrvatske. Najveći su, dakako ljudski gubici: 13.583 poginulih i nestalih te 37.180 ranjenih, dok je, k tome, u BiH poginulo ili nestalo 9.909 Hrvata, a ranjeno je bilo 20.949. Od ukupno 103 prijeratne hrvatske općine, u njih 53 zabilježene su izravne ratne štete. "Obnova je započela čim su naselja i domovi bili slobodni ili manje izravno ugroženi. Ona ima dvije zadaće: stvaranje uvjeta za povratak i razvitak postradalih područja. Zato obnova sadrži sve segmente potrebne za ponovnu uspostavu života na stradalim prostorima i provodi se u nekoliko samostalnih, ali čvrsto povezanih projekata: obnovi infrastrukture, obnovi kuća i stanova do razine potrebmne za normalan život povratnika, obnovi javnih objekata te gospodarstva", kaže glasnogovornik Ministarstva razvitka i obnove Vladimir Lončarević, ujedno ocjenjujući kako je program povratka i obnove i socijalni i razvojni, kojim se razorena područja žele ne samo obnoviti nego i dovesti u bolje stanje od onoga prije rata. U Hrvatskoj je srušeno ili oštećeno oko 145 000 stambenih jedinica, od čega je, navodi Lončarević, svim mogućim oblicima (kreditii, potpore te organizirana obnova kuća nižih i viših kategorija oštećenja) dosad obnovljeno oko 78.000 kuća, no ta se brojka svakodnevno mijenja, odnosno povećava. Osim stambenih, obnavljaju se i ostali objekti. Dosad su u organizaciji Ministartva obnovljene 92 škole, a u obnovi je 80. Potpuno je u organizaciji Ministarstva obnovljeno sedam crkava, a u obnovi je deset, dok se za nekoliko priprema dokumentacija. Do sada je samo u obnovu stambenog fonda uloženo oko 7,3 milijardi kuna, gotovo u cijelosti iz državnog proračuna. Poseban program je obnova javnih objekata u Vukovaru, u što su se, na poticaj predsjednika Tuđmana, uključile županije i grad Zagreb, te neke tvrtke i hrvatsko iseljeništvo. Prvih desetak ugovora je potpisano i radovi na tim objektima već dobro napreduju. Osim tih ulaganja treba dodati i da su i javna poduzeća u obnovu infrastrukture uložila dosad oko 4,5 milijardi kuna. Hrvatska trenutno ima oko 90.000 "svojih" prognanika, najvećim dijelom iz Podunavlja, kamo se treba vratiti još sedamdesetak tisuća Hrvata. Samo ove godine u tom će području Hrvatske raznim oblicima biti obnovljeno desetak tisuća stambenih jedinica, čime će se omogućiti povratak više od 35 tisuća povratnika. Za povratak svih 220 tisuća, koliko ih se u svim smjerovima planira vratiti prema Programu povratka trebati će, prema sadašnjoj dinamici povratka, oko pet godina. "S dosadašnjom pomoći međunarodne zajednice u cjelini nemožemo biti zadovoljni. Bude li međutim mneđunarodna zajednica na predstojećoj Konferenciji o obnovi i razvitku Hrvatske, koja se očekuje u drugoj polovici listopada, napokon uložila znatnija sredstva u konkretne programe obnove i razvitka Hrvatske, tada se rok od pet godina za dovršetak obnove može skratiti na tri", kaže Lončarević ističući da će inozemnim donatorima i partnerima biti ponuđeni konkretni obnoviteljski i razvojni projekti. Davorin Dukić (Hina) duk do 071413 MET aug 98