BEOGRAD, 10.srpnja (Hina) - U Beogradu je u petak održan sastanak Zajedničke hrvatsko-jugoslavenske komisije za provedbu obveza iz članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa između RH i SRJ na kojem je ocijenjeno kako povratak
izbjeglica teče pozitivno.
BEOGRAD, 10.srpnja (Hina) - U Beogradu je u petak održan sastanak
Zajedničke hrvatsko-jugoslavenske komisije za provedbu obveza iz
članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa između RH i SRJ na kojem
je ocijenjeno kako povratak izbjeglica teče pozitivno. #L#
Sastankom je predsjedavao voditelj jugoslavenskog dijela
komisije, pomoćnik ministra pravosuđa, Radivoj Rajaković, a
hrvatsko izaslanstvo je predvodio predstojnik vladinog Ureda za
projekt sukcesije Božo Marendić.
U zajedničkom priopćenju se navodi da su razmotrena pitanja u svezi
s procesom povratka izbjeglih, prognanih i raseljenih osoba i kako
je "zajednički zaključeno da se proces povratka pozitivno
odvija".
Razmijenjene su i informacije o radu hrvatske Agencije za
posredovanje u prometu određenim nekretninama i jugoslavenske
Službe za zaštitu imovine, kao i podaci o do sada ostvarenim
kupoprodajama nekretnina fizičkih osoba, navodi se u priopćenju i
ocjenjuje se da je dosadašnji proces povoljan.
Bilo je riječi i o imovinskim pitanjima pravnih osoba, "uz već
naglašeno poštivanje prava vlasništva", navodi se u priopćenju i
dodaje da je hrvatska strana uručila svoj prijedlog nacrta
sporazuma o naknadi štete za uništenu, oštećenu ili nestalu
imovinu. Sljedeći sastanak zakazan je za prvu polovinu rujna u
Zagrebu.
Božo Marendić je novinarima hrvatskih redakcija izjavio kako je
proces provedbe članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa dobro
krenuo i da je ostvareno dosta rezultata, te kako su se dvije strane
danas obvezale da će raditi na otklanjanju prepreka u provedbi
Sporazuma.
Marendić je rekao kako je imovina u bivšoj SFRJ hrvatskih poduzeća,
koja su u međuvremenu privatizirana, sada u vlasništvu hrvatske
države i da će Fond za privatizaciju stimulirati poduzeća,
slijednica firmi koje su imale vlasništvo u SFRJ, da u kontaktu sa
bivšim partnerima riješe problem svojeg vlasništva u SRJ.
Iznio je primjer INE koja na tome već radi. Agencije dviju vlada za
promet nekretninama uspješno obavljaju kupoprodaju imovine
privatnih osoba i ostvaren je napredak, dodao je Marendić.
Na početku današnjeg razgovora, po Marendićevim su riječima,
iznesene kritike na račun hrvatske strane zbog navodno
kompliciranog postupka izdavanja hrvatskih dokumenata , posebno u
Odjeljenju za konzularne poslove Veleposlanstva RH u Beogradu.
Marendić je rekao kako se o radu konzularne službe ne može suditi na
temelju redova ispred zgrade konzulata i da se nakon iznijetih
argumenata hrvatske strane došlo do zajedničke ocjene kako se
povratak izbjeglica pozitivno odvija.
Marendić je izjavio da je hrvatska strana prvi put predala nacrt
sporazuma o naknadi štete za uništenu, oštećenu ili nestalu
imovinu. Ranije dostavljen prijedlog jugoslavenske strane za
Hrvatsku je neprihvatljiv, jer bi po njemu svaka država trebala
nadoknaditi štetu nastalu na njenom teritoriju, rekao je Marendić i
dodao da hrvatska strana traži da svatko nadoknadi štetu koju je
počinio.
Hrvatska je spremna nadoknaditi štetu nastalu na teritoriju pod
njenom kontrolom, i isto tako zahtijeva da SRJ plati štetu nastalu
na privremeno okupiranom dijelu hrvatskog teritorija, gdje su u
sukobima sudjelovale bivša JNA, paravojne postrojbe iz SRJ, čija
država je pomagala i financirala njihove aktivnosti. Ratna šteta
procijenjuje se u Hrvatskoj na preko 20 milijardi dolara i
pregovori o tome će se nastaviti, rekao je Marendić.
Pročelnik vladinog Ureda za prognanike Lovre Pejković izjavio je da
se u javnosti barata s različitim ciframa o izbjeglicama koje se
žele vratiti u Hrvatsku. UNHCR je Hrvatskoj dostavio popis s 5600
imena onih koji se žele vratiti, rekao je Pejković i dodao su se s
tog popisa vratile 144 osobe, 288 je dobilo dozvole za povratak, a
većina je dokumente izvadila već ranije u Hrvatskom Podunavlju i
može se vratiti. UNHCR raspolaže s popisom od ukupno 9800 osoba koje
se žele vratiti, a hrvatske procjene su da povratak želi oko 24.000
osoba.
Pejković je najavio, za početak kolovoza, sastanak s predstavnicma
ureda UNHCR i s predstavnicima iz Srbije i Crne Gore, na kojem bi se
sumirali rezultati povratka izbjeglih i raseljenih osoba. Pejković
je dodao kako treba demistificirati brojke o izbjeglicama, jer su
neki na više mjesta podnijeli zahtjeve za povratak, mnogi su dobili
hrvatske dokumente, a nisu se vratili. On je najavio veću suradnju
sa svim institucijama i udrugama koje rade na povratku izbjeglih i
raseljenih osoba.
(hina) bs dh
102047 MET jul 98