RDW- AI-5-

NJEMAČKI RADIO - RDW 4. VIII. 1998. "Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International u izvješću objavljenom jučer u Londonu uz treću obljetnicu 'Oluje' upozorava da još uvijek nisu izvedeni pred sud oni koji su u toj vojnoj akciji nad hrvatskim Srbima u kninskome području i na Banovini počinili kažnjiva djela. Od hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana ova organizacija traži da se razjasne ubojstva, zlostavljanja i protjerivanja srpskih civila - istaknuto je uz ostalo i danas u bonnskoj podružnici Amnestyja. Prilog Bettine Marx. 'Bilo je pojedinačnih istraga, ali sveukupno gledano, Amnesty International nije zadovoljan načinom na koji su povrede ljudskih prava istražene. Jedva da je bilo slučajeva, u kojima su počinitelji kaznenog djela dospjeli pred sud. I same hrvatske statistike govore o 450 civila, koji su pri tom ubijeni, ali u tim slučajevima jedva da je bilo sudskih postupaka protiv počinitelja'. To je danas u Bonnu izjavio predstavnik njemačkog odjela Amnesty Internationala, Harald Gesterkampf. On je također naglasio da žrtve i članovi njihovih obitelji ni do danas nisu dobili odštetu. A tijela mnogih ubijenih nalaze se u masovnim grobnicama, tako da njihovi najbliži još uvijek ne znaju čak ni za njihov grob. Izvješćem o žrtvama hrvatske vojne ofenzive prije tri godine, Amnesty International ne želi samo podsjetiti na taj sukob Hrvata i Srba, nego i upozoriti na njegov mogući utjecaj na kosovsku krizu. O tome Gesterkampf kaže: 'Mi pri tom ne vidimo samo prošlost, nego želimo dati upozorenje i za aktualnu situaciju na Kosovu, jer bi se ondje moglo ponoviti upravo to isto. Svi ti napadi, koje smo sada morali dokumentirati na Kosovu, kao što su ubojstva od strane države, napadi na civile - sve je to rezultat nekažnjavanja u svim tim sukobima, do kojih je na Balkanu došlo proteklih godina. Bez nekažnjavanja ne bi bilo tog plodnog tla za uvijek nove provrede ljudskih prava i za uvijek nove sukobe na Balkanu'. Amnesty International također je nezadovoljan i naporima njemačke Vlade u zaustavljanju nepravde i u pružanju pomoći žrtvama povreda ljudskih prava. Bonn je u diplomatskim odnosima sa Zagrebom morao vršiti veći pritisak na predsjednika Tuđmana, kako bi se kaznili počinitelji zločina nad hrvatskim Srbima, smatra Gesterkampf. Pri tom se osvrnuo i na politiku njemačke Vlade prema kosovskim izbjeglicama: 'Uopće nismo zadovoljni politikom azila, koja se provodi s obzirom na Kosovo. Još uvijek se kosovski Albanci prisilno moraju vraćati u Jugoslaviju. To je skandal. Mi zahtijevamo trenutačnu obustavu s prisilnim vraćanjem izbjeglica, i to ne samo za područje Kosova, već i za druge dijelove Jugoslavije, budući da te izbjeglice tamo nigdje nisu sigurne'. I političar iz stranke Zelenih, Cem Özdemir, izrekao je isti zahtijev, te je zatražio da se kosovskim Albancima u Njemačkoj prizna status izbjeglice s područja zahvaćenog građanskim ratom. Po njegovom mišljenju, priznavanje prava na azil kosovskim Albancima nije nikakvo rješenje, budući da oni nisu izbjegli zbog političkih progona, već zbog ratnih sukoba". 060157 MET aug 98