BEOGRAD, 19. srpnja (Hina) - Radna skupina za BiH američkog Instituta za mir, koju čine predstavnici vladinih agencija i stručnjaci za Balkan iz nevladinih organizacija, sastala se 25. travnja ove godine kako bi razmotrila budućnost
Srbije i režima Slobodana Miloševića.
BEOGRAD, 19. srpnja (Hina) - Radna skupina za BiH američkog
Instituta za mir, koju čine predstavnici vladinih agencija i
stručnjaci za Balkan iz nevladinih organizacija, sastala se 25.
travnja ove godine kako bi razmotrila budućnost Srbije i režima
Slobodana Miloševića.#L#
Institut je počeo raspravu o izgledima za politički i gospodarski
razvoj cijelog Balkana, shvaćajući da BiH ne može opstati kao
demokratska država ako nije dio regije koja je i sama stabilna i
demokratska. Dijelove izvješća Instituta objavljivala je u
nastavcima posljednjih dana beogradska Naša borba.
Nedavni događaji na Kosovu ponovno su u prvi plan stavili
odlučujuću ulogu Srbije, te pojačali činjenicu da se mir na Balkanu
uvelike temelji na potezima Beograda i demokratizaciji Srbije. U
želji da spriječe daljnje ugrožavanje srpskog naroda, sudionici
radne skupine predložili su programe za uvođenje demokracije,
pluralizma i stabilnih institucija u SRJ, ističe se u izvješću.
U izvješću se ocjenjuje da je "isparila aura nepobjedivosti"
Slobodana Miloševića. Istraživanje Informativne agencije SAD-a
(USIA) iz ožujka 1998. pokazuje da je mišljenje javnosti o
Miloševiću više nepovoljno (58 posto) nego povoljno (39 posto).
Milošević, ipak, i dalje osobno nadzire ključne poluge vlasti:
policiju, vojsku, elektronske medije. On, stoji u izvješću, sve
odluke donosi sam, često i bez obzira na zakone i ustave. Kosovskim
pitanjem koristi se kako bi učvrstio svoju oslabljenu političku
snagu i oslabio oporbu, a u vladajuću je koaliciju uključio
ultranacionalističku srpsku radikalnu stranku.
"Iako je Miloševićeva vlast oslabljena, demokratska oporba
oslabila je još više" i ne može formulirati jedinstveni,
alternativni prilaz pitanju Kosova, ocjenjuje se u izvješću i
dodaje kako na lokalnoj razini ima znakova da se javlja politička
alternativa.
"Pojava političkog vodstva u Crnoj Gori koje se zauzima za otvoreno
društvo i demokraciju jedan je od malobrojnih znakova nade na inače
sivoj političkoj sceni", ističe se u izvješću, te dodaje da Milo
Đukanović u Srbiji nije značajan protivnik Miloševiću i Šešelju.
Navode se podaci o teškome gospodarskom stanju, uz zaključak da ono
ne mora nužno voditi Miloševićevu padu. "Stanovništvo Srbije
poslije Miloševića bit će opasno dezorijentirano, s osjećajem
nacionalnog poraza. Zbog toga, većina sudionika misli da će
tranzicija biti konfuzna, čak kaotična i nasilna", ističe se u
izvješću, te postavlja pitanje je li Milošević i dalje potreban
međunarodnoj zajednici.
"Odgovoran za uporabu sile protiv Slovenije, Hrvatske, BiH i
Kosova, Milošević se od Daytona činio odlučujućim za ciljeve
međunarodne zajednice na Balkanu. Sjedinjene Države još se
oslanjaju na njega u provedbi sporazuma, jačajući njegovu poziciju
na vlasti i čineći da on izgleda prijeko potreban za sigurnost
Balkana", ističe se u izvješću, te dodaje da je Milošević do sada
imao dobru strategiju prijeteći međunarodnoj zajednici
alternativnom vlašću. Iako se vjeruje da alternativa ne mora nužno
olakšati rješavanje kosovske krize, neki sudionici rasprave drže
da bi Vojislav Šešelj kao nasljednik mogao biti koristan "jer bi
razbio korumpiranu svitu koja čini režim i otvorio politički sustav
za druge mogućnosti".
"Vojislav Šešelj, koji se istaknuo tijekom ratova u Hrvatskoj i BiH
kao vođa paravojnih postrojba koje su izvodile etnička čišćenja,
javlja se kao mogući nasljednik u slučaju Miloševićeva pada. Kao
inteligentnom, kompetentnom i strpljivom strategu, Šešelju se ne
žuri smijeniti Miloševića", ističe se u izvješću, uz ocjene prema
kojima bi Šešelj bio opasan za stabilnost Balkana.
"Većina sudionika u raspravi vjeruje da je došlo vrijeme da se
prekine ovisnost međunarodne zajednice o Miloševiću u ostvarivanju
Daytonskog sporazuma", te da rješenje na Kosovu nije moguće dok je
Milošević na vlasti.
U izvješću se također tvrdi da demokratska oporba u Srbiji ne može
biti ozbiljna alternativa Miloševićevu režimu, pa se na temelju
iskustva u zemljama istočne Europe upozorava da buduće vođe treba
tražiti "u trećem ili četvrtom krugu vlade", u "nižim krugovima
nacionalne političke moći i izvan Beograda".
Američkoj administraciji i međunarodnoj zajednici preporučuje se
da podupre stvaranje demokratskih institucija u SR Jugoslaviji, a
preporučuje se i uključivanje SRJ u OESS ako bi to omogućilo dolazak
promatrača te organizacije na cijeli jugoslavenski teritorij.
"Srbija bi poslije Miloševića mogla biti kaotična i agresivna.
Međunarodna zajednica treba pronaći način i pomoći Srbiji da
izbjegne nove agresivne poteze protiv svojih susjeda ili svojih
pokrajina, te da prevlada svoje očajno naslijeđe iz prošlog
desetljeća i da nađe put prema demokratskom društvu, utemeljenom na
građanskim institucijama", zaključuje se u izvješću.
(Hina) sb nab
191539 MET jul 98