RDW-TURIZAM-28-7

NJEMAČKI RADIO - RDW 28. VII. 1998. Gospodarska panorama "Međunarodni monetarni fond od Hrvatske traži da zatvori nerentabilne banke, inače zemlji prijete poteškoće u bankarskom sustavu. MMF je jučer objavio godišnje izvješće o gospodarskom i financijskom stanju u Hrvatskoj u kojem se također hrvatsku vladu upozorava na posljedice sve većeg platnog deficita. Stručnjaci MMF-a preporučuju striknu provedbu politike štednje, poglavito u državnim poduzećima. Privatizacija bi se morala odvijati brže. Valja istaknuti da su pohvale izrečene na račun strukturnih reforma provedenih prošle godine posljedica kojih je snažan rast, niska inflacija i sve veće pričuve. Još prošloga tjedna turistički su djelatnici strahovali od nedolaska gostiju, a vrlo čestim objavljivanjem priloga u kojima se zrcale vedrije prognoze hrvatski su mediji bliski vladi nastojali ublažiti pesimizam koji se općenito počeo osjećati u Hrvatskoj. Možda je to razlog što se promptno izlazi s podacima o trenutačnom broju turista, koji iz dana u dan biva sve veći. Samo prošloga vikenda stiglo je novih 400 tisuća turista. Statistike pokazuju povećan broj stranih, ali i bitan pad broja domaćih gostiju. U Istri ih je 15 posto manje, a samo u Umagu tuzemnih je gostiju 60 posto manje nego prošle godine. Idući se vikend, s talijanskim gostima, očekuje špica sezone promet koje će, kako se procjenjuje, biti 3 milijarde maraka. Na području Splitsko-dalmatinske županije i Županije dubrovačko- neretvanske sada boravi približno 65 tisuća gostiju, što se ipak ocjenjuje uspjehom. Ali čini se da ovo poboljšanje turističke slike u Dalmaciji, zakašnjelo u odnosu na Istru - neće biti i jedini val koji stiže sa sjevernoga dijela obale. Istarski su turistički djelatnici i ugostitelji, podsjetimo, pod prijetnjom štrajka usred turističke sezone iznudili odredbe kolektivnog ugovora prema kojem je najniža plaća 1.700 kuna, a dodatak 300. Slično sada spremaju i dalmatinski konobari, recepcionari, sobarice i drugi - rok za dogovor s poslodavcima je 15. kolovoza. Iz hrvatskog turizma i jedan svjetliji primjer. Iduće se godine navršava 50. obljetnica proglašenja Plitvičkih jezera prvim nacionalnim parkom u Hrvatskoj te 20. obljetnica uvrštenja Parka na popis svjetske kulturne i prirodne baštine. Kako se usklađuje zaštita i očuvanje te znamenitosti s turističkom djelatnošću budući da je posjet Plitvicama nezaobilazno mjesto u ponudi većine turističkih aranžmana na hrvatskome Jadranu? Broj posjetitelja svakim je danom sve veći, prošloga tjedna u prosjeku bilo ih je oko 2.400 od toga 80 posto stranaca. Pet godina izbivanja na turističkom tržištu brzo će se nadoknaditi jer Park nisu zaboravili njegovi nekadašnji redoviti gosti. Bitno je da je u vremenu okupacije okoliš ostao netaknut, a zapuštenost hotelijerskih i popratnih objekata dio su prošlosti. Nacionalni park Plitvička jezera snažan su i prosperitetan pogon, jer za razliku od turističkih objekata na Jadranu, u tri godine vlastitim su sredstvima obnovili dva hotela, autokamp te desetke kilometara mostova i staza uz jezera, nabavljeno je sedam elektrobrodova, četiri minivlaka. Trenutačno se obnavljaju najveći hotel 'Jezero' s petstotinjak postelja i motel Grabovac. Iako su znatna ulaganja u promidžbu i nastupe na sajmovima, za Park samoinicijativno zanimanje pokazuju brojne medijske kuće o čemu ravnatelj te javne ustanove Stjepan Dujmović kaže: 'Prošle je godine njemačka televizija snimila film u trajanju od trideset minuta - to je promidžba koja se ničim ne može platiti. Sada je na jezerima japanska televizija koja već više dana snima film, zatim austrijski ORF, a očekujemo talijanski RAI UNO, tako da se Plitvička jezera samoreklamiraju. Nakon što je površina Nacionalnog parka povećana za oko 50 posto, prvi put se očekuje i pomoć iz državnog proračuna, jer je za čuvanje i zaštitu potrebno zaposliti nove ljude. A zaštita se tog objekta ne prepušta stihiji, stoga se ove godine pokreće osnivanje znanstveno-stručnog centra 'Akademik Ivo Pevalek' radi stalnoga nadzora tla, zraka i vode čija je čudesna kombinacija omogućila nastajanje sadrenih barijera i stvaranja 16 jezera. Valja istaknuti da je pomoć u zaštiti ponudila i njemačka savezna država Bavarska, konkretno u rješavanju odvodnje otpadnih voda. I dok su nekada na Plitvicama organizirani lovovi za jugoslavenske komunističke moćnike i njihove goste, danas je na prostoru parka zabranjen svaki lov i ribolov te se povećava i broj životinjskih vrsta o čemu ravnatelj Dujmović kaže: 'Naš zaštitni znak medvjed čini se da je povećao populaciju. Procjene su da ih je oko četrdeset što je za ovu površinu optimalan broj. Uskoro ćemo krenuti u istraživanje i praćenje populacije medvjeda i vuka. Tu je brojna srneća divljač i jelen, a nakon dužeg vremena primijećeni su risovi i vidre. Koliko god bila evidentna pojačana eksploatacija, a što se očituje u stalnom rastu turističkih posjeta i noćenja, ohrabrujuće je i proporcionalno povećavanje skrbi za žive biljne i životinjske eksponate u tom jedinstvenom svjetskom prirodnom muzeju". (RDW) 290302 MET jul 98