RFI-WESTENDORP-22-7

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 22. VII. 1998. Razgovor s Carlosom Westendorpom Postaja objavljuje razgovor s Carlosom Westendorpom, visokim civilnim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH. "Prvo pitanje odnosilo se na nedavnu izjavu visokog civilnog predstavnika kako treba biti oprezan da požar s Kosova ne bi ponovno zapalio Bosnu: Jeste li time htjeli naglasiti rizike internacionalizacije sukoba ili izravnu vezu s Bosnom? = Posve izravnu; ponajprije kuća gori u susjedstvu, a budući da je Bosna sastavljena sva od zapaljivog materijala, onda je očit rizik požara i u Bosni. Treba voditi računa da u Bosni žive Srbi, Hrvati i Muslimani, s jako izraženim separatističkim tendencijama, poglavito među Srbima i Hrvatima. I da bi, recimo tako, nezavisnost jedne zajednice s Kosova mogla imati neposredne posljedice u Bosni. - Zalažete li se, stoga za vojnu akciju, vojne sankcije? = Ne mislim da bi to sada bilo rješenje. Stvari su se uvelike iskomplicirale. Nije više samo Milošević taj koji ne želi pregovarati. Vjerujem da i kod Albanaca nema glava, onih barem vidljivih, koje bi mogle voditi pregovore. Dugo se odugovlačilo i vojna akcija bi mogla biti u neravnoteži s mirom. Dakle, dijalog je jedno rješenje i može biti nametnuti dijalog. Na podpitanje što bi to mogao biti nametnuti dijalog, Westendorp odgovara: = To znači da treba uvjeriti i Albance i Srbe da je dijalog jedino rješenje. Na pitanje zašto u slučaju Kosova govori o separatizmu, a ne o nacionalizmu i jesu li za njega ta dva pojma različita, visoki je civilni predstavnik u BiH odgovorio sljedeće: = Nacionalizam u normalnim uvjetima ili umjereni nacionalizam, nacionalizam koji se očituje kroz dijalog, a separatizam ekstremistički nacionalizam koji pribjegava oružju i terorizmu. Dakle, samo kroz dijalog može se polučiti efikasno i dugoročno rješenje, a alternativa tome je genocid ili nezavisnost. A nezavisnost - mi znamo što to znači u toj regiji. - Kažete da međunarodna zajednica ima načina osigurati dijalog, a pritom isključujete vojne pritiske. Koji su to onda načini na raspolaganju međunarodnoj zajednici? = Ponajprije treba identificirati pregovarače kod Albanaca. U ovom trenutku ima mnogo gospodara rata. To je situacija u kojoj kod Albanaca nema jedinstvenog zapovjedništva, da tako kažemo, a to je prijeko potreban uvjet za pregovore. Ali Albanci, očito, gledaju na međunarodnu zajednicu općenito, i na Amerikance posebno, kao na onoga koji bi im mogao pomoći. Dakle, na međunarodnoj je zajednici da kaže: Pomoći ćemo vam, ali trebate imati jednu vidljivu glavu i potreban je jasan pregovarački stav. - Spočitava se međunarodnoj zajednici da nije dovoljno brzo reagirala u Bosni. Radi li ona i sada istu pogrješku kad je riječ o Kosovu? = Mislim da je međunarodna zajednica u slučaju Kosova vrlo brzo reagirala. Problem je u tome što se sada zbog Miloševićeve tvrdoglavosti od početka, koji nije prihvaćao međunarodno posredovanje, nalazimo u paradoksalnoj situaciji. Milošević hoće sada pregovore, hoće posredovanje, dok Albanci to ne žele. Oni misle da su dosta dobili, da sada sve ide njima u prilog i stoga nisu čak ni za pregovore. Dakle, evo tog paradoska: Milošević nije bio spreman, sada jest, ali Albanci nisu. Sljedeće pitanje ticalo se pojačavanja borba na Kosovu i odbijanja OVK (UÇK) da pristane uz unutarnju autonomiju: - Vi koji iza sebe imate bosansko iskustvo, smatrate li da je autonomija još uvijek moguća? = Sad je to malo kasno, ali to je jedino rješenje. Autonomija bez prethodnih uvjeta, autonomija koja može početi uspostavom one iz 1989. godine, počev od koje bi se mogla zamisliti rješenja koja idu dalje. Ali, nezavisnost je sa stajališta međunarodne zajednice loše rješenje zbog posljedica koje bi to moglo imati za cijelu regiju. - Zbog rizika balkanizacije? = Zbog rizika: ima Albanaca u Albaniji, Makedoniji i postoji problem Grčke, Bugarske - problem cijelog područja i Europe općenito. Problem je, dakle, vrlo zamršen. - Novinar RFI precizira: Je li zaista samo zbog tih rizika eksplozije izvan Kosova, da međunarodna zajednica odbija nezavisnost? = Da, nema sumnje, to je glavni razlog. - Vidite li pogrješke koje su bile počinjene u Bosni, a koje bi trebalo sada pošto-poto izbjeći pri traženju rješenja za sukob na Kosovu? Ili se radi o sasvim drugom tipu sukoba? = Pa, kad je riječ o Bosni, međunarodna je zajednica počinila vrlo grube pogrješke, ponajprije na planu vojnih obavijesti. Htjelo nam se predstaviti vojnu intervenciju kao nemoguću, što nije bilo točno. Netom je došlo do intervencije i rat je prestao. Eto, to je lekcija koja se može izvući iz Bosne. Sad na Kosovu, problem je drukčiji jer je to situacija u kojoj imamo većinu od 90 posto Albanaca na teritoriju koji povijesno pripada Srbiji. - Je li to onda unutarnje pitanje jedne zemlje? = To je unutarnji problem, posve jasno, ali s velikim međunarodnim posljedicama". (RFI) 230053 MET jul 98