RDW-TISAK-22-7

NJEMAČKI RADIO - RDW 22. VII. 1998. Pregled tiska Iako u njemačkom tisku danas prevladavaju domaće teme, pregled počinjemo osvrtima na stanje na Kosovu. 'Kosovo se bliži katastrofi' - ustvrđuje 'Westdeutsche Allgemeine Zeitung' iz Essena: "S pravom se valja bojati kakav će učinak ova želja za neovisnošću imati na susjede kao što su Makedonija i Crna Gora, gdje također postoji snažan udio albanskoga stanovništva. Uistinu, velikoalbanske ideje osvajaju područja za koja imaju aspiracije da im postane osnova za neku novu državu - s nepredvidljivim posljedicama za stabilnost regije. Ako bi još i postojala neka šansa kako bi se spriječilo najgore, vrijeme istječe. Rizici za intervenciju postaju sve veći, čak i kad bi se zanemarila činjenica da se potrebni međunarodnopravni mandat Ujedinjenih naroda ne može postići i zbog toga što Moskva kaže 'njet'. A za napad bez mandata, cinično izjavljuju diplomati, četiri stotine mrtvih i na desetke tisuća izbjeglica još nije dovoljno. Tragedija". Münchenski 'Süddeutsche Zeitung' donosi osvrt u povodu današnjeg vijećanja u Bruxellesu o opcijama koje su pripremili planeri u NATO-u. Vojni se savez nalazi u dubokoj dvojbi, a jedan visoki službenik u NATO-u izjavljuje: "Svi scenariji koje smo izveli ili kriju rizike koji se ne mogu ukalkulirati, ili je pak uspjeh vojnih mjera nesiguran". U strategijskim analizama vojni stručnjaci kreću od toga da je Oslobodilačka vojska Kosova preuzela inicijativu na jugu ove pokrajine. Prema jednom od scenarija, NATO bi trebao blokirati 114 kilometara dugu granicu između SR Jugoslavije i Albanije. List raščlanjuje: "Planeri u NATO-u kritički primjećuju da bi osiguravanje granica moglo dovesti do izravnoga sukoba s OVK (UÇK), jer bi zapadni savez tamo mogao biti kao pomagač srpskim pomagačima. NATO je ispitao i opciju koja bi bila kombinirana akcija zračnih i kopnenih snaga na Kosovu. Kako bi iznudili zaključivanje mira, bilo bi potrebno najmanje 50 do 70 tisuća ljudi. U slučaju neuspjeha, u tu bi se regiju moralo dovesti još vojnika". Već i zbog političkih razloga ta se opcija isključuje, a u Bruxellesu se s tim u vezi može čuti sljedeće: "Tada bismo se nalazili pred ratom s Jugoslavijom. To bi konačno značilo mobilizacija u nekim partnerskim državama, kako bi se održala potrebna snaga postrojba". Stručnjaci stoga realističnijim smatraju scenarij koji se temelji na mirovnom sporazumu, slično kao i u Bosni, gdje bi NATO imao zadaću razdvajati sukobljene strane, piše današnji 'Süddeutsche Zeitung'. Mogućim opcijama bavi se i današnji francuski dnevnik 'Le Figaro' koji konstatira kako glavni tajnik NATO-a podsjeća da međunarodna zajednica mora donijeti odluku o bilo kakvoj vojnoj intervenciji na Kosovu: "To Sjevernoatlanski savez osuđuje na to da kao kavaliri u nekom kaubojskom filmu smiju napasti tek kada su borbe stvarno počele, što je loša metoda ako se želi spriječiti njihovo izbijanje. Kratko rečeno, ova kriza može od danas do sutra postati tragedijom. (...) Srbi su uvjereni da NATO neće napasti. Ta neodlučnost međunarodne zajednice je trenutačno glavna opasnost'. Tako misli ovaj pariški list koji na drugom mjestu dodaje: 'Odluka Tirane da dijelove svoje vojske stacionira na granicu prema Kosovu na kojem ključa, ni na koga ne ostavlja dojam. Stoga začuđuje poziv dopredsjednika jugoslavenske vlade da se protiv Albanije uvede embargo na oružje. Za razliku od srpske vojske, albanska vojna sila nikoga ne može zastrašiti: ona ima više kola, konja i bicikala nego tenkova'. Druga tema. U Njemačkoj se rasplamsala rasprava o cestarinama - što je tipično ljetna tema, a epicentar akutnog potresa bio je zahtjev bavarskog premijera Stoibera o uvođenju vignette za vožnju autocestama, koja bi za osobne automobile iznosila stotinu maraka godišnje. 'Hessische/Niedersächsische Allgemeine' iz Kassela analizira: 'Najpravedniji bi bio sustav koji bi za osnovu uzimao stvarnu individalnu vožnju. Najrazboritije bi bio postupak koji promet teških vozila ne bi s autocesta ponovno vratio na regionalne ceste za koje se pristojbe ne plaćaju. A najsmislenija bi bila pristojba koja bi uistinu bila trošena samo za gradnju cesta. Pravedno, razborito i smisleno su međutim riječi koje rijetko imaju težinu kada je riječ o tome da se začepe rupe u tvorevini zvanoj savezni proračun. Tada je zanimljiv samo zbroj koji se pojavljuje ispod crte'. O političkim konotacijama i posljedicama ove rasprave piše 'Rheinische Post' iz Düsseldorfa: 'Djeluje groteskno da upravo najveća vladajuća stranka sada ponavlja grešku zelenih izazivača: Vozači bi automobila trebali biti 'kažnjeni' dodatnim nametima. S osamdesetak milijarda maraka oni već sada daju divovski doprinos proračunima u državi i pokrajinama. Samo djelić toga odlazi u gradnju autocesta'". (RDW) 230052 MET jul 98