DIE PRESSE-UCJENA-22. VII.

AUSTRIJA DIE PRESSE 22. VII. 1998. Ucjena "Može se raditi o vrlo civiliziranim članovima međunarodne zajednice - kad se sukobe po pitanjima prošlosti, dugova i njihove izmire, razina sudionika uglavnom je vrlo niska. Tako je bilo u slučaju Waldheim, u kojem su u prozirnoj kampanji protiv zaboravljivog predsjedničkog kandidata koji nije bio ratni zločinac, lovci i poneki branitelj progonjenog stvorili ružan razvitak. A isto je tako i u aferi oko židovskog opljačkanog zlata u švicarskim bankama - samo još malo oštrije. Riječ je o ratu; neki Švicarci drže da su zbog židovskih organizacija izloženi najvećoj prijetnji od Drugoga svjetskog rata. Organizacije pak 'tipičnom Švicarcu' predbacuju da 'formulama, licemjerjem i pohlepom' prikriva istinu (tako kaže kalifornijski centar Simon Wiesenthal). New York i Kalifornija pozvali su na bojkot švicarskih banaka, švicarski lanci prehrambenih proizvoda izbacuju Coca Colu i druge američke proizvode s polica, sami Švicarci svoju ljutnju na židovske organizacije u SAD-u prenose na Židove općenito - prilozi za jedan židovski nacionalni fond pali su na polovicu. Razbijeni porculan još dugo nitko neće moći zalijepiti. 'Bojkot' u sukobu između Švicarske i židovskih organizacija od početka je često rabljena riječ. Ucjena također. Na prvom vrhuncu švicarske rasprave o nacističkom zlatu, tadašnji je savezni predsjednik Delamuraz nespretno govorio o 'ucjeni' kojoj je Švicarska izložena zbog židovskih organizacija. Primjedba je izazvala buru negodovanja. Židovske su organizacije prijetile sankcijama protiv Švicarske. Negodovanje je bilo pokretač onog što se dalje događalo: u naknadama od strane Švicarske; u davanju odšteta na raspolaganje; u dokazima da je Delamuraz na posljetku imao pravo kad je to izjavio. Jer treba zapamtiti: Švicarska je - poslije nekoliko zastrašujućih minuta - oživotvorila solidarnu zakladu za žrtve holokausta s dotacijama od 60 milijarda šilinga. Banke dotiraju jednu drugu zakladu. A tri velike švicarske banke u izvanparničnom podmirenju nude zbirnim tužiteljima u SAD-u 600 milijuna dolara. To je solidan temelj koji više nego najavljuje spremnost za obračun s materijom. Kada židovske organizacije od velikih banaka traže dvostruko, a bojkot je odgovor na neispunjavanje te dodatne želje; kada odbor američkog senata iznova želi raspravljati o onom sporazumu koji je svojedobno odredio zahtjeve spram Švicarske; kad se izostanak Švicarske s današnje sjednice (jer senat za to uopće nije ovlašten a američka vlada zastupa sasma drugu crtu) ocjenjuje kao ignorancija i razlog za daljnje sankcije - tada je ljutnja Švicaraca koja se širi i među najstrpljivijim glavama, razumljiva. Švicarska je kasno počela raščiščavati svoju prošlost, a to je učinila samo na pritisak izvana. No čestito obračunava s nečestitim poglavljem svoje povijesti. Ipak je neugodan način kako se s njom poigravaju i ucjenjuju je. Jer drukčije se postupak, iako se radi o zahtjevima iz najmračnijih godina, ne može nazvati" - zaključuje Andreas Schwarz. 230047 MET jul 98