ZAGREB, 9. srpnja (Hina) - Hrvatska raspolaže značajnim ljudskim i proizvodnim potencijalima na području proizvodnje energetske opreme te projektiranja i izgradnje energetskih sustava i rasklopnih postrojenja, no oni nisu dovoljno
iskorišteni, ocjena je stručnjaka s Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.
ZAGREB, 9. srpnja (Hina) - Hrvatska raspolaže značajnim ljudskim
i proizvodnim potencijalima na području proizvodnje energetske
opreme te projektiranja i izgradnje energetskih sustava i
rasklopnih postrojenja, no oni nisu dovoljno iskorišteni,
ocjena je stručnjaka s Akademije tehničkih znanosti Hrvatske. #L#
Vrijednost proizvodnje elektrotehničkih proizvoda u Hrvatskoj je
u 1994. godini bila na razini od 1,35 milijardi maraka, dok je
preklani bila 1,77 milijardi. Ta je proizvodnja po glavi stanovnika
bitno ispod svjetskog prosjeka od 0,75 promila, odnosno iznosi tek
0,5 promila.
Stručnjaci Akademije procjenjuju kako će do 2000. godine hrvatski
izvoz energetske i instalacijske tehnike dosegnuti 900 milijuna
njemačkih maraka, prema 400 milijuna zabilježenih 1994. No, taj
značajan rast zasjenjuje procjena rasta vrijednosti njezina uvoza,
koji će u tom razdoblju porasti sa 730 milijuna na čak 1,8 milijardi
maraka.
Uvoz i izvoz te opreme bili su 1992. godine gotovo izjednačeni, a
zatim je izvoz do 1996. rastao po stopi od 8,6 posto na godinu, dok
je uvoz rastao po stopi od 27 posto. U tom su se razdoblju uvozili
i proizvodi koji su se proizvodili u domaćim pogonima, primjerice
bijela tehnika.
Stručnjaci Akademije tehničkih znanosti Hrvatske drže kako bi se
velik dio te opreme koja se sada uvozi mogao proizvoditi u domaćoj
elektrotehničkoj i elektroničkoj industriji, a osobito u
nadolazećim godinama, kada će biti nužna značajna ulaganja
u izgradnju infrastrukture u Hrvatskoj.
Prema njihovim procjenama, u sklopu izgradnje infrastrukture do
2010. godine, u izgradnju elektrana trebalo bi biti uloženo
otprilike tri milijarde maraka, čime bi se osiguralo novih 1500
megawata električne energije, a u prijenos i distribuciju 4,5
milijarde maraka.
U istom bi razdoblju u opremu i vozni park Hrvatskih željeznica
trebalo investirati milijardu maraka, kao i za izgradnju 1500
kilometara autoputeva.
U zračni prijevoz i opremanje zračnih luka uložilo bi se pola
milijarde maraka, a u transport nafte i plina 100 milijuna maraka.
U trgovačko i putničko brodarstvo trebalo bi investirati otprilike
milijardu maraka, kao i za melioracije, vodni transport i kanale
jednu milijardu, dok bi se u poljoprivredu, tj. sušare, skladište i
silose investiralo 500 milijuna maraka.
(Hina) alt sbo
091225 MET jul 98