18. VII. EL PAIS - INTERVIEW S M. KUČANOM

ŠPANJOLSKA EL PAIS 18. VII. 1998. "Treba izolirati Miloševićev režim, a ne Srbe" Novinar lista Alfonso Armada razgovarao je sa slovenskim predsjednikom Milanom Kučanom, nakon njegova službenog posjeta Španjolskoj. U članku, između ostaloga, stoji: "(...) Milan Kučan tvrdi da ga ne smeta postavljanje pitanja o sukobima na Balkanu, niti u vezi s bivšom Jugoslavijom. Ništa, zapravo, ne smeta tog čovjeka starog 57 godina koji je 1992. postao prvi predsjednik Slovenije, prve republike koja se izdvojila iz Jugoslavije i koja je pretrpjela najmanje rata i beogradskih izljeva bijesa. U studenome prošle godine, obnovio je u prvom krugu izbora svoj predsjednički mandat s 55,54 posto glasova. 'Europa mora shvatiti da treba izolirati Miloševićev režim, a ne srbijanski narod, koji trpi zbog nepostojanja demokracije u svojoj državi'. (...) 'Interes europskih država za stanje na Balkanu i u sadašnjoj Jugoslaviji ne bi se smio temeljiti na kontinuitetu srbijanskog režima. Beograd neće stalno biti nedemokratski režim. Nije moguće isključiti Srbiju iz demokratske Europe, ali je moguće isključiti Miloševića'. (...) 'Kad mi postavljate pitanja o Balkanu i o Jugoslaviji, podsjećate me na to da moramo učiniti napore kako bismo postigli mir i stabilnost u cijeloj regiji, jer taj problem počinje izazivati podjele u Europi, a mogao bi destabilizirati i cijeli kontinent. Slovenija je unutar bivše Jugoslavije učinila sve što je mogla kako bi spriječila njezin raspad. Tek kad smo uvidjeli da se tu ništa više ne može učiniti, odlučili smo se za samoodređivanje naroda i krenuli smo na opasan put prema neovisnosti'. (...) Na kraju, Kučan naglašava podrijetlo svoje države i poriče priče da je Njemačka potaknula raspad Jugoslavije priznavanjem Slovenije i Hrvatske. 'Do raspada je doveo suštinski sukob između totalitarizma i demokracije. A taj se sukob pojavio pri pokušajima da se cijela Jugoslavija demokratizira uz pomoć političkih i gospodarskih reforma, kako bi se mogla približiti Europskoj uniji prije pada Berlinskoga zida i ideološkog totalitarizma. Nije se mogao održati model centralizirane države u toj zajednici s više naroda. Razlozi raspada Jugoslavije nisu dobro shvaćeni, i nije se brzo interveniralo, a to bi spriječilo izbijanje rata. Tako je došlo do niza povezanih napada. Najprije na Sloveniju, zatim na Hrvatsku, kasnije na Bosnu i Hercegovinu, a sada i na Kosovo. Sadašnji sukob na Kosovu ima isti razlog i istu dimenziju. Činjenica da Beograd ne želi prihvatiti Felipea Gonzaleza kao posrednika u pregovorima s kosovskim Albancima dokazuje da Beograd ne želi demokratske reforme". 210214 MET jul 98