ZAGREB, 17. srpnja (Hina) - Individualni poljoprivredni proizvođači iz doline Neretve suočeni su s problemom plasmana velikih količina rajčica unatoč niskoj cijeni po kojoj je žele prodati, pa velike količine tog povrća propadaju.
Direktor tvrtke Jambo iz Metkovića Stipe Gabrić, čija tvrtka godišnje proizvodi više od 10.000 tona različitog voća i povrća, smatra da će im se slično dogoditi i s lubenicama, mandarinama, krastavcima i drugim sezonskim voćem i povrćem.
ZAGREB, 17. srpnja (Hina) - Individualni poljoprivredni
proizvođači iz doline Neretve suočeni su s problemom plasmana
velikih količina rajčica unatoč niskoj cijeni po kojoj je žele
prodati, pa velike količine tog povrća propadaju. Direktor tvrtke
Jambo iz Metkovića Stipe Gabrić, čija tvrtka godišnje proizvodi
više od 10.000 tona različitog voća i povrća, smatra da će im se
slično dogoditi i s lubenicama, mandarinama, krastavcima i drugim
sezonskim voćem i povrćem.#L#
Ove su godine, po njegovim riječima, zasijane rekordne količine
rajčice, koja je za razliku od raniji godina bila pošteđena
različitih bolesti, pa je dobro uspjela.
U tu se proizvodnju, nakon propadanja velikih industrijskih
kombinata koji su zapošljavali gotovo deset tisuća ljudi, uključio
i veliki broj dragovoljaca Domovinskog rata. Njima je podjeljeno
1200 hektara najkvalitetnije zemlje, a od tih površina, 90 posto je
uključeno u proizvodnju sezonskog voća i povrća.
Iako se cijena kilograma rajčice na veletržnici u Metkoviću
posljednjih dana kretala od 0,50 kuna do kune, nitko je ne
otkupljuje, što izaziva nezadovoljstvo prozvođača. Istodobno,
cijene rajčica, primjerice, u Zagrebu dosežu cijenu
i do deset kuna.
LOŠA TURISTIČKA SEZONA, NEKONTROLIRAN UVOZ RAZLOG SLABE PRODAJE
Glavne razloge ovako teške situacije treba tražiti ponajprije u
lošoj ovogodišnjoj turističkoj sezoni, gospodarskom sporazumu s
Makedonijom iz koje dolaze velike količine rajčice i drugog
sezonskog voća i povrća, neorganiziranom tržištu te u ogromnoj
nekontroliranoj proizvodnji u dolini Neretve. Svakako jedan od
bitnih razloga je i slaba kupovna moć domaćeg stanovništva, a isto
tako i loša gospodarska situacija u Bosni i Hercegovini, gdje se
prošle godine dosta izvozilo, ocijenio je Gabrić.
Unatoč carinskoj zaštiti pojedinih proizvoda pri uvozu,
proizvođači smatraju kako je potrebno da nadležna ministarstva u
suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom utvrde sezonske
prevelmane za neke vrste voća i povrća kako bi se donekle zaštitila
domaća proizvodnja.
Jedan od svakako najvećih problema u dolini Neretve je stihijska
proizvodnja, uzrokovana odlaskom u stečaj ili golemim financijskim
problemima s kojima su suočene velike poljoprivredne tvrtke s tog
područja. Ranije su upravo one organizirano radile na otkupu voća
i povrća, čega danas nema. Uz to, trenutačno aktualni problem
rajčica ranije se rješavao njezinom preradom u koncentrat, no
tvornica iz bivšeg PIK Neretva više ne radi.
Dio proizvođača koji su bolje organizirani ovih dana rajčicu voze u
Zagreb, gdje je prodaju na veliko za dvije do tri kune, no mali
neorganizirani proizvođači prisiljeni su neprodnu rajčicu
prepustiti propasti.
Slična situacija, upozorava Gabrić, dogodit će se i s mandarinama,
a posebice u nadolazećim godinama, kada se zna da će se podići
sadnica na još otprilike tisuću hektara. Stoga bi se što hitnije
trebalo poraditi na tome da se višak prerađuje u sokove i juiceve.
BOLJOM AGRARNOM POLITIKOM ZADRŽATI LJUDE NA SELU
U Sektoru za poljoprivredu prehrambenu industriju i šumarstvo pri
HGK smatraju kako je u proizvodnji povrća u zadnjih nekoliko godina
učinjen znatan pomak. No suvremena proizvodnja zahtjeva veća
ulaganja (prerada, hladnjače, prijevoz i dr.), veću proizvodnost
rada, veću površinu te veleprodaju sa skladišnim prostorom i
suvremenim tržnicama te aukcijskim prodajama.
I potrošnja povrća, s obzirom na smanjenu kupovnu moć stanovništva,
znatno je pala u zadnjih nekoliko godina. Po njihovim podacima, ona
u zadnjih pet godina u Hrvatskoj iznosi otprilike 64 kilograma po
stanovniku, u što nije uključena potrošnja krumpira. U Europi se
potrošnja povrća kreće i do 300 kilograma po stanovniku na godinu.
Neorganiziranost proizvodnje i tržišta, pored svih povoljnih
preduvjeta za profitabilnu proizvodnju povrća u Hrvatskoj,
uzrokuje količinski i vrijednosno velik uvoza svježeg povrća u našu
zemlju, a zaštita pri uvozu još je nedovoljna i koči razvoj domaće
proizvodnje, drže u tom sektoru.
Po njihovim podacima, u prvih pet mjeseci ove godine u
vanjskotrgovinskoj razmjeni povrća ostvaren je deficit od 22,9
milijuna američkih dolara. U toj brojci sadržan je i uvoz kultura
koje se kod nas ne proizvode uopće ili nedovoljno. U spomenutom
razdoblju svježe ili rashlađene rajčice uvezeno je 6299 tona
vrijedne 3,05 milijuna američkih dolara.
SUSTAV VELETRŽNICA UREĐUJE ODNOS NA TRŽIŠTU VOĆA I POVRĆA
Radi uređivanja odnosa na tržištu voća i povrća Ministrastvo
poljoprivrede i šumarstva RH u suradnji s Europskom bankom za
obnovu i razvoj (EBRD) pokrenulo je program izgradnje veletržnica u
Hrvatskoj. Njime bi se trebao osnovati jedan istaknuti centar
svježih proizvoda u Zagrebu i pet regionalnih i općinskih centara u
Osijeku, Splitu, Zadru, Metkoviću i Rijeci. Vrijednost investicije
je 45 milijuna dolara, od čega bi EBRD sudjelovao s kreditom od 19
milijuna dolara, a zainterisrani subjekti u Hrvatskoj s 26 milijuna
dolara. Realizacija programa je u tijeku.
Sustav veletržnica, po ocjeni stručnjaka iz Nacionalne tržnice
d.d., trebao bi ako ne u cijelosti onda barem djelomično proraditi
već sredinom 2001. godine, što će uvesti red u veletrgovini voćem,
povrćem i cvijećem. Skraćivanjem postojećeg lanca preprodavača, do
čega će u sustavu veletržnica neminovno doći, postići će se i znatno
niže cijene tim proizvodima.
Veletržnica u Metkoviću zasigurno bi riješila dio nagomilanih
problema u neretvanskoj dolini, čija ozbiljnost zahtijeva hitno
djelovanje.
Miro Kuskunović
(Hina) mku sbo
171354 MET jul 98