AUST 22. VI. SN: RUSKA FIN. KRIZA

AUSTRIJA SALZBURGER NACHRICHTEN 22. VI. 1998. Ruska financijska kriza dominira salzburškim gospodarskim summitom "Financijska kriza u Rusiji i njezin mogući utjecaj na svjetsko gospodarstvo - između ostalog, i kao rezultat kritičnog razvoja događaja na Dalekom istoku - dominira srednjo- i istočnoeuropskim gospodarskim summitom, koji danas počinje u Salzburgu. Svjetski gospodarski forum Davos ove će godine po treći puta organizirati trodnevni sastanak visokih gospodarskih i političkih predstavnika, koji će biti održan pod visokim pokroviteljstvom austrijskog predsjednika Thomasa Klestila. Stanje u Rusiji dodatno je zaoštreno povratkom Anatolija Čubajsa u vladu. Naime, mediji su izvijestili da je ruski predsjednik Boris Jeljcin vratio četrdesettrogodišnjega reformskog političara u vladu u statusu potpredsjednika, imenujući ga posebnim povjerenikom za pregovore s međunarodnim financijskim institucijama. Za razliku od premijera Sergeja Kirijenka, Čubajs je izjavio da Rusija ipak treba inozemnu financijsku pomoć, konkretizirajući tu potrebu brojkom od 10 do 15 milijarda dolara. Sudionici skupa u Salzburgu očekuju da bi pouzdane informacije o stvarnom stanju trebali dati članovi ruske vlade Jakov Urinson (ministar gospodarstva) i Jevgenij Jasin (ministar za Rusku federaciju). Ruska proračunska i gospodarska politika bit će tema posebnog foruma. Sljedeća glavna tema bit će proširenje EU, u prvom redu u kontekstu naznačene odgode pregovora o pristupu, koje bi EU trebala voditi sa šest kandidata prvog kruga (Poljskom, Češkom Republikom, Mađarskom, Slovenijom, Estonijom i Ciprom). Neizvjesnost obavija u prvom redu slučaj Mađarske, u čijoj novoj, desno orijentiranoj vladi, EU-skeptična stranka malih poljoprivrednika dominira ključnim resorima (obranom, poljoprivredom). No, neizvjesnost obavija i nastavak reformi u Češkoj Republici nakon što su izbori, održani krajem prošlog tjedna, potvrdili političku pat-poziciju između desnice i ljevice. Među najistaknutije sudionike salzburškog sastanka na vrhu ubrajaju se predsjednici Leonid Kučma (Ukrajina), Valdas Adamkus (Litva), Arpad Göncz (Mađarska) i Emil Constantinescu (Rumunjska) te premijeri Jean-Luc Dehaene (Belgija), Janez Drnovšek (Slovenija), Mart Siiman (Estonija) i potpredsjednik poljske vlade Leszek Balcerowicz", izvješćuje novinar. 230240 MET jun 98