FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IZVJEŠĆE SA SJEDNICE VLADE RH OD 16. SRPNJA

Vlada RH: O ekshumaciji branitelja Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila izvješće o ekshumaciji, identifikaciji i pokopu hrvatskih branitelja i civila na Novom groblju u Vukovaru. Također je prihvaćeno i Izvješće o stambenom zbrinjavanju stradalnika Domovinskog rata. Ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić kazao je da je Rezolucija Vijeća sigurnosti o Prevlaci još jednom potvrdila i naglasila suverenitet i teritorijalni integritet Hrvatske. Ovo je najtužnije izvješće koje je pripremila Vlada, rekao je ministar obrane dr. Andrija Hebrang u raspravi o izvješću o ekshumacijama i identifikaciji hrvatskih branitelja i civila iz masovnih grobnica u Vukovaru, te pokopu na Novom groblju u Vukovaru. Izvješće je detaljno obrazložio ministar branitelja iz Domovinskog rata dr. Juraj Njavro. Identifikacije će se nastaviti i tijekom ljeta, a od rujna, kada ponovno počnu ispraćaji žrtava ekshumiranih iz masovnih grobnica Vladu će na svakom od pokopa predstavljati jedan od ministara, dok će izaslanik Ministarstva obrane biti časnik u činu generala. Na ministarstvima obrane i hrvatskih branitelja u te će dane zastave biti na pola koplja, a u sredstvima javnog priopćavanja vijesti o ispraćaju trebaju biti na prvom mjestu. To je zaključak kojeg je prihvatila Vlada na prijedlog ministra Hebranga. Ministar Njavro je kazao kako mediji, a poglavito televizija, nisu dovoljno pratili dosadašnje ispraćaje hrvatskih branitelja i civila, osim posljednjeg što je rezultat pritiska udruga stradalnika Domovinskog rata. Potpredsjednik Vlade dr. Ivica Kostović podsjetio je da je od 1995. godine ekshumirano 2.750, a identificirano 2.071 žrtva Domovinskog rata. Naveo je kako se još uvijek traga za 1870 nestalih ili zatočenih branitelja i civila. Vlada je prihvatila i Izvješće o stambenom zbrinjavanju 10.300 obitelji stradalnika Domovinskog rata. Potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i obnove dr. Jure Radić istaknuo je da je u 18 mjeseci u različitim programima riješeno 25 posto zahtjeva, te da će do kraja godine stambeno biti zbrinuta polovica svih slučajeva. Program u bitnom ne odstupa s rokovima zacrtanim u Zakonu o pravima hrvatskih branitelja, kazao je Radić. U provođenju programa zbrinjavanja svoje obveze u osiguranju zemljišta i infrastrukture, zaključeno je, mora izvršavati i lokalna samouprava, koju će Vlada u protivnom svojim mehanizmima na to prisiliti. Program zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata provodi se kroz nekoliko razina - kroz obnovu kuća, izgradnju stanova te dodjelu kredita. Od ukupno 10.300 zahtjeva do sada je riješen 2.401 zahtjev. Ministar Radić je kazao da je tijeku izgradnja za potrebe 3.487 stradalnika, a 80 posto od toga bit će dovršeno u ovoj godini. Također je naglasio da se izgradnja kuća i stanova obavlja temeljem javnog natječaja na kojima se biraju najjeftiniji izvođači. Cijena od 6.000 kuna po kvadratnom metru u 1997. godini, svedena je na 4.500 do 4.800 kuna. Ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić izvijestio je Vladu o Rezoluciji Vijeća sigurnosti o Prevlaci. Rezolucijom je još jednom potvrđen i naglašen suverenitet i teritorijalni integritet Hrvatske, kazao je Granić ističući da Rezolucija pozdravlja hrvatski prijedlog rješenja pitanja Prevlake, a prijedlog SRJ samo bilježi. Rezolucija poziva Republiku Hrvatsku i SRJ na intenzivne pregovore, kazao je Granić ponovivši stav Hrvatske kako glede Prevlake nema nikakvog teritorijalnog spora, već da se radi o sigurnosnom problemu o čemu je Hrvatska spremna pregovarati. Najavio je da se u kolovozu očekuje sastanak ministara vanjskih poslova i pregovori između Hrvatske i SRJ. O poslovanju javnih poduzeća Vlada je na ovoj sjednici prihvatila izvješće o poslovanju javnih poduzeća u prošloj godini te izvješće o isplaćenim plaćama u tim poduzećima za razdoblje siječanj-svibanj ove godine. U prošloj su godini javna poduzeća ostvarila netto dobit od 561 milijun kuna, prvenstveno zahvaljujući ostvarenoj dobiti INE i HPT-a. Poslovna je aktivnost povećana u svim poduzećima, dok je ekonomičnost poslovanja povećana samo u INI i HPT-u. Izvješća je obrazložila predstojnica Ureda za ekonomiku i restrukturiranje javnih poduzeća Dunja Vidošević, koja je kazala da su tijekom 1996. godine troškovi osoblja u javnim poduzećima značajno povećani zbog povećanja broja djelatnika i netto plaća. Najviši porast zabilježen je u HRT-u, za 39 posto, zatim u HPT-u za 26 posto i u Narodnim novinama za 22 posto. Prosječna brutto plaća u javnim poduzećima iznosila je 4.390 kuna što je za 18 posto više nego u 1996. godini i za 26,2 posto više od prosječne plaće u gospodarstvu u 1997. godini. Ukupna investicijska ulaganja povećana su sa 3,4 milijarde kuna u 1996. na 4,6 milijardi kuna u prošloj godini od čega 88 posto otpada na INU, HPT i HEP. Dunja Vidošević je kazala kako su pozitivni rezultati u poslovanju vidljivi i u Hrvatskim željeznicama. Financijski položaj javnih poduzeća pogoršan je u dijelu koji se odnosi na deficit novca, naplatu potraživanja i plaćanje obveza. Iz izvješća o isplaćenim plaćama za siječanj-svibanj 1998. proizlazi da su se odluke o obveznim naputcima za provedbu politike plaća u 1998. godini pridržavala gotovo sva javna poduzeća osim Hrvatskih šuma i INE. Stav je Ureda da su troškovi za reprezentaciju gotovo u svim poduzećima previsoki te da ih treba smanjiti i usmjeriti u investicije. Po kupnji novih automobila prednjači HEP. S obzirom da u četiri poduzeća još uvijek nije obavljena revizija poslovanja Vlada je na prijedlog ministra gospodarstva Nenada Porgesa prihvatila zaključak da HEP, HPT, Hrvatske šume i HRT u roku dva tjedna raspišu natječaj i izaberu revizorske kuće. Sažimajući raspravu premijer Zlatko Mateša je kazao: "Dok nema konkurencije hrvatski potrošači će biti zakinuti u cijeni. Njih ne interesiraju teniski tereni, odmarališta, automobili i to nisu dužni plaćati", kazao je Mateša. Ako javna poduzeća to žele imati neka ih imaju na teret svojih plaća, istaknuo je Mateša naglasivši kako se poduzeća moraju riješiti imovine koja nije u službi osnovne djelatnosti. Govoreći o restrukturiranju naglasio je da to, kako tvrde pojedini manageri, ne znači otpuštanje radnika. Restrukturiranje podrazumijeva bolju ponudu, a kao loš primjer naveo je da se niti na jednoj Ininoj crpki ne može oprati auto. Samo primjerice otvaranje tih praonica omogućilo bi i zapošljavanje tisuću ljudi. Premijer je zadužio pojedine ministre da do jeseni u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave izrade izvješća o poslovanju javnih poduzeća u vlasništvu gradova. Na cijene usluga tih poduzeća Vlada nema nikakvog utjecaja i ona mogu raditi što ih je volja, kazao je Mateša. 161634 MET jul 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙