VLADA RH: POMOĆ PRERAĐIVAČIMA RIBE

Vlada RH: Pomoć prerađivačima ribe Zbog klimatskih poremećaja, elementarne nepogode sve su češće, a štete na poljoprivrednim usjevima ogromne. Stoga je nužno utvrditi jedinstveni postupak utvrđivanja šteta, rečeno je na današnjoj sjednici Vlade na kojoj je prihvaćena metodologija za procjenu šteta. Najavljena je novčana pomoć za štete nastale nedavnim olujnim nevremenom i tučom. Vladinom odlukom desetorici razvojačenih hrvatskih branitelja darovano je poljoprivredno zemljište ukupne površine 92 hektara, a trojici pilota Ivanu Selaku, Ivici Ivandiću i Danijelu Boroviću stanovi i garaže u Zagrebu. Oni su na početku agresije na Hrvatsku zrakoplovima prebjegli iz JNA u Hrvatsku. Udovici pilota Rudolfa Perešina koja je ranije stambeno zbrinuta darovana je garaža. Vlada je odlučila pomoći riboprerađivačima koji su zbog manjka plave ribe došli u vrlo teško stanje. U posljednjem se razdoblju javio gotovo kronični nedostatak plave ribe kao osnovne sirovine za proizvodnju. Za taj fenomen manjka plave ribe ne postoji niti jedno znanstveno mišljenje, niti opravdanje, već se stanje pripisuje utjecaju prirodnog fenomena "El nina". S obzirom na važnost riboprerađivačkih poduzeća za otoke, Vlada je donijela odluku da im se iz proračunske pričuve uputi sedam milijuna kuna te da im se omogući povoljni zajam i odgodi naplata prispjelih potraživanja. Riječ je o sedam poduzeća - Mirna Rovinj, Adria Zadar, Sardina Postira, Mardešić Sali, Jadranka Vela Luka, Neptun Komiža i Bračanka Brač. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro izvijestio je o uspješnoj sanaciji u poduzeću "Big Toys" u Potpićanu u Istri s 42 zaposlena. U sanaciju je utrošeno 1,2 milijuna kuna. Vlada je dala državna jamstva Gradu Križevcima za zaduživanje u inozemstvu u visini pet milijuna njemačkih maraka. Ta će se sredstva utrošiti u obnovu cesta, vodovodne infrastrukture i izgradnju športske dvorane. Jamstvo za zajam od dva milijuna DEM odobreno je i Slavonskom Brodu za projekt plinofikacije i izgradnju vodoopskrbnog sustava. S ove sjednice Vlada je u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog zakona o izvršavanju kazne zatvora. U odnosu na prvo čitanje konačni tekst nije bitno mijenjan, kazala je zamjenica ministra pravosuđa Snježana Bagić. Prema važećim propisima kazna zatvora izvršava se u kaznenim zavodima i okružnim zatvorima, koji bi se ustrojili u Ministarstvu pravosuđa. Predlaže se ustrojiti i centar za izobrazbu zatvorskog osoblja, a novim će se zakonom regulirati prava i obveze zatvorenika. Uz školovanje kažnjnenika i rad, predviđa se i mogućnost plaćanja mirovinskog i invalidskog osiguranja. Gospodarske jedinice pri zatvorima ustrojile bi se kao trgovačka društva. Vlada je prihvatila i prijedloge zakona o zračnom prometu i o obvezama i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu koje valja donijeti radi usklađivanja s europskim i svjetskim standardima te djelatnosti. Sredinom listopada u Dubrovniku će biti održana Konferencija o privatizaciji u zemljama u tranziciji čiji je pokrovitelj hrvatska Vlada. EBRD ulaže u Podravku 50 milijuna maraka Koprivnički prehrambeni koncern Podravka i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisat će sutra, 10. srpnja, ugovor o ulaganju 50 milijuna njemačkih maraka za daljnji nastavak restrukturiranja te tvrtke. Tim će se ulaganjem omogućiti daljnji profitabilni rast te zatvaranje financijske konstrukcije za najavljena strateška ulaganja u nadolazećim godinama, objavljeno je iz Podravke. Dokapitalizaciju u tom iznosu na prošlotjednoj su redovnoj godišnjoj skupštini odobrili dioničari tog društva. Tim kapitalnim ulaganjem EBRD ulazi u vlasničku strukturu Podravke. EBRD će tako dobiti određeni broj preferencijalnih dionica nominalne vrijednosti 300 kuna i jedno mjesto u Nadzornom odboru, a pred koncern je kao uvjet postavljen i ulazak Podravkinih dionica u prvu kotaciju Zagrebačke burze te izlazak na međunarodno tržište kapitala u idućih pet godina. Sredstva EBRD-a Podravka bi trebala dobiti u dvije tranše i to 30 milijuna maraka već tijekom jeseni, a ostatak šest mjeseci kasnije. U idućih pet godina u koncernu namjeravaju uložiti približno 250 milijuna maraka, ponajprije u nastavak izgradnje novog Belupovog farmaceutskog kompleksa, novu tvornicu vegete u Koprivnici, čija će izgradnja započeti ove godine, te izgradnju tvornice vegete u Poljskoj. Karlovačka pivovara ostvarila dobit od 42 milijuna kuna Karlovačka pivovara prošle je godine ostvarila neto dobit od 42,22 milijuna kuna, a odlukom dioničara tvrtke 13,02 milijuna kuna raspoređeno je za isplatu dividende, i to 25,50 kuna po dionici. Ostatak dobiti od 27,09 milijuna kuna je zadržana dobit, dok su 2,11 milijuna kuna zakonske rezerve. Prošlogodišnja ostvarena dobit bila je za 976.000 kuna veća nego u 1996., dok su poslovni prihodi pivovare s preklanjskih 339,97 milijuna kuna povećani na 367,65 milijuna kuna. Lanjsko poslovanje Karlovačke pivovare karakteriziralo je povećanje proizvodnje i prodaje piva, kažu u pivovari. Proizvedeno je 1,14 milijuna hektolitara piva, čime je proizvodnja iz prethodne godine premašena za 17 posto. Distribucija prodaje obavljana je iz skladišta u Karlovcu i više od devet vlastitih distribucijskih centara diljem Hrvatske. Pivovara je krajem prošle godine upošljavala 862 djelatnika, a u strukturi vlasništva najveći udjel od 68,80 posto drži tvrtka Southern Breweries Establishment. 091604 MET jul 98