ZAGREB, 16. srpnja (Hina) - Badel 1862 lani je ostvario dobit od 2,46 milijuna kuna, što je manje nego godinu ranije, no u okvirima očekivanja poslovodstva tvrtke, rekao je generalni direktor Badela 1862 Želimir Golubić. Dioničari
tvrtke na nedavnoj su Glavnoj godišnjoj skupštini odlučili 2,33 milijuna kuna rasporediti u zadržanu dobit, a ostatak u zakonske rezerve.
ZAGREB, 16. srpnja (Hina) - Badel 1862 lani je ostvario dobit od
2,46 milijuna kuna, što je manje nego godinu ranije, no u okvirima
očekivanja poslovodstva tvrtke, rekao je generalni direktor Badela
1862 Želimir Golubić. Dioničari tvrtke na nedavnoj su Glavnoj
godišnjoj skupštini odlučili 2,33 milijuna kuna rasporediti u
zadržanu dobit, a ostatak u zakonske rezerve.#L#
Ukupan je prihod Badela 1862 dosegnuo 348,57 milijuna kuna što je
devet posto više u odnosu na godinu ranije. To smatramo vrlo
uspješnim poslovnim rezultatom u uvjetima stalnog pada tržišta
alkoholnih pića u zemlji, rekao je Golubić. Po njegovoj ocjeni,
manja dobit tvrtke posljedica je lanjskih ambicioznih planova
povećanja prodaje alkoholnih pića i velikog ulaganja u domaće
tržište, što na kraju ipak nije dalo u potpunosti očekivani
rezultat.
Domaće je tržište alkoholnih pića u stalnome padu, što najbolje
pokazuju statistički podaci prema kojima je 1989. godine u
Hrvatskoj prodano 34 milijuna litara alkoholnih pića, 1994. godine
19 milijuna, a lani svega 14 milijuna litara. Uzrok pada je, prema
mišljenju Golubića, manja kupovna moć potrošača, slaba potrošnja u
turističkoj sezoni i veliki rast potrošnje piva, koje ima
privilegirani položaj u odnosu na ostala alkoholna pića.
U takvim je uvjetima Badel 1862 lani ostvario rast fizičkog obujma
proizvodnje alkoholnih pića za pet posto, uz istovremeni pad
proizvodnje vina za deset posto. Promet trgovačkim robama te tvrtke
lani je porastao 70 posto, tako da je ukupni prosjek fizičkog obujma
poslovanja porastao šest posto.
Udio u proizvodnji alkoholnih pića u Hrvatskoj Badel 1862 lani je
povećao šest posto, na ukupno 55,44 posto, dok je istovremeno udio
te tvrtke u ukupnom izvozu tih proizvoda porastao sa 49,5 na 57,5
posto.
DOMAĆE TRŽIŠTE STAGNIRA
Porez na dodanu vrijednost (PDV) nije izravno utjecao na Badelove
proizvode, no općim je porastom cijena uzrokovao pad potrošnje u
trgovinama, što je pogodilo i alkoholna pića, koja spadaju u grupu
selektivnih proizvoda.
Drugi problem na domaćem tržištu su cijene Badelovih proizvoda u
trgovini i ugostiteljstvu, koje su neprimjerene zbog visokih marži
obračunatih na neto vrijednost robe, ali i na porez koji
proizvođači alkoholnih pića plaćaju državi. Uz to, sve je veći
problem sigurnost naplate, pri čemu država i sudovi ne štite
dovoljno vjerovnike pri naplati potraživanja. Pritom se državi
mora plaćati porez za isporučenu, ali još nenaplaćenu robu, rekao
je Golubić.
IZVOZ OMOGUĆIO DOBRO POSLOVANJE
Izvoz Badel 1862 stalno raste u posljednjih ped to šest godina i to
je jedan od razloga dobrog poslovanja tvrtke.
Ove se godine očekuje ukupni izvoz u vrijednosti od 30 milijuna
njemačkih maraka, što je dva milijuna više nego prošle godine.
Najznačajnija inozemna tržišta su Slovenija, Bosna i Hercegovina,
Makedonija, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Kanada i
Australija, a otvorena su i nova tržišta u Maleziji, Novom Zelandu,
Japanu i Vijetnamu.
Najbolji rezultat lani je tvrtka ostvarila na tržištu Poljske, dok
je u Češkoj i Mađarskoj izgubila svoj nekad vrlo dobar položaj.
Glavni je razlog toga, mišljenja je Golubić, cijena proizvoda s
kojom nisu mogli konkurirati, jer Hrvatska nije članica CEFTA-e.
ULAGANJA U MODERNIZACIJU
Ukupne su investicije Badel 1862 lani iznosile 13,4 milijuna kuna,
od kojih je najviše uloženo u vinariju u Benkovcu, gdje je nedavno
otvorena punionica. Od kraja rata u vinariju je uloženo približno
tri milijuna maraka, te je sada ona s otprilike pedesetak
djelatnika osposobljena za cjelokupnu proizvodnju od primarne
prerade do finalizacije.
Drugi se dio prošlogodišnjih ulaganja odnosio na modernizaciju
proizvodnje, a na tom je planu najveći zahvat bio plinifikacija
osnovne proizvodnje na Žitnjaku u Zagrebu.
Tvrtki još predstoji modernizacija, no neki projekti još nisu
započeti, jer bi to automatski značilo i tehnološki višak radnika,
rekao je Golubić. Primjerice, pri proizvodnji 22 milijuna litara
alkoholnih pića, u Italiji radi 120 zaposlenih, u Češkoj 210, dok je
u Badel 1862 na proizvodnji 15 do 16 milijuna litara alkoholnih pića
zaposleno više od 400 djelatnika. Ukoliko i dalje želimo zadržati
dobit i othrvati se stranoj konkurenciji, morat ćemo modernizirati
proizvodnju, smanjiti troškove i povećati rentabilnost, dodao je
Golubić.
Badel 1862 zapošljava otprilike 800 radnika, a prosječna im je
plaća 3.050 kuna.
Goran Grošinić
(Hina) ggr sbo
161329 MET jul 98