ZASTUPNIČKI DOM O RAZDVAJANJU HPT-A

ZAGREB, 10. srpnja (Hina) - Prihvati li Sabor prijedlog zakona o razdvajanju HPT-a u obliku što ga je predložila hrvatska Vlada od 1. siječnja iduće godine HPT bi se razdvojio na dvije cjeline - Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije. Ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec na današnjoj je sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora naglasio kako se predloženim zakonom obavlja samo razdvajanje HPT-a na dvije cjeline, a da će se privatizacija obaju sustava obaviti naknadno i to po posebnim zakonima. #L# Upravo je pitanje privatizacije HPT-a, poglavito telekomunikacija već duže vrijeme kamen spoticanja u hrvatskom političkom životu. Valja podsjetiti da je u prvom saborskom čitanju većina zastupnika, bez obzira na stranačku pripadnost bila vrlo kritična prema Vladinom tekstu, a najviše joj se zamjeralo, što zbog svojevrsnih međunarodnih pritisaka pristaje na privatizaciju s obrazloženjem da je sustav pošte i telekomunikacija razdvojen gotovo u svim zemljama, i da su tekomunikacijski sustavi uglavnom privatizirani. Valja podsjetiti i na stavove međunarodnih financijskih institucija postavljenih prije dvije godine, koji su zajmove Hrvatskoj uvjetovali privatiziranjem javnih poduzeća, primjerice uz HPT-a i INE, HEP-a, hrvatskih brodogradilišta, itd. Najčeća pitanje koje se tada moglo čuti i u Saboru i u javnosti bilo je - zašto su inozemni financijski krugovi zainteresirani baš za privatizaciju tih poduzeća. Zajednička je ocjena bila da Hrvatska mora voditi računa o svom državnom interesu poglavito kada je riječ o telekomunikacijama kao vrlo profitabilnoj djelatnosti, koja je za razliku od poštanske djelatnosti vrlo primamljiva stranom kapitalu. I na današnjoj sjednici ministar Lužavec opetovao je da će i dođe li do privatizacije, većinski vlasnik u oba sustava biti hrvatska država, te je time zaštićen državni interes. Nužnost razdvajanja pošte i telekomunikacija obrazložio je svjetskim trendom. Pošta je naslijeđe iz prošlog stoljeća, a telekomunikacije su djelatnost 21. stoljeća, kazao je Lužavec navodeći da se i pošte mogu razvijati i poslovati bez gubitaka. Izvijestio je i o amandmanu Vlade da u slučaju štrajka ministar može propisati obavljanje prijeko potrebnog posla. Na preporuku Međunarodnog komiteta organizacije rada uvaženo je, da se prije donošenja te odredbe ministar mora posavjetovati sa sindikatima. I matični Odbor za pomorstvo, promet i veze i Odbor za zakonodavstvo podržali su donošenje zakona uz amandmane. Tako Odbor za zakonodavstvo predlaže da se do privatizacije ne može raspolagati dionicama obaju trgovačkih društava - pošte i telekomunikacija. U ime Kluba (HDZ-a) Nikola Obuljen prihvatio je donošenje zakona o razdvajanju HPT-a ocjenjujući ga važnim za danljnji razvoj. Svaki sustav treba stati na svoje noge, a država kao vlasnik treba im postaviti ciljeve. Kazao je kako do otpuštanja djelatnika (ukupno 23.000) neće doći, već naprotiv razvojem će se stvarati i nova radna mjesta. Damir Kajin (Klub IDS-a) smatra da je cilj predloženog zakona privatizacija, koja neće donijeti ništa dobro. Nužnim smatra prije privatizacije obaviti restrukturiranje. Predložio je zaključak po kojem u slijedeće tri godine niti jedan djelatnik u sustavu HPT-u ne bi smio biti otpušten. Želko Pavlic (klub HSLS) predložio je moratorij od pet godina za privatizaciju, u kojoj bi dionice dobili svi zaposleni, a dio i mirovinski fondovi. Klub SDP-a neće glasovati za predloženi zakon iz gospodarskih, socijalnih i pravnih razloga, najavio je Mato Arlović. Zamjetio je kako zakon predviđa dva dionička društva, bez dionica, što je, po njemu, nonsens. Ukazujući na problem zaposlenih u poštama predložio je zaključak po kojem će se iz dobiti drugog poduzeća - telekomunikacija, dok ne dođe do privatizacije, pokrivati gubici pošte i otvoriti mogućnost osuvremenjivanja. Raspravu o prijedlogu razdvajanja HPT-a sa galerije u sabornici prate i predstavnici sindikata HPT-a. (Hina) sšh/bm im 101316 MET jul 98