ZAGREB, 7. srpnja (Hina) - Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora na današnjoj sjednici podržao je zakonski tekst o razdvajanju HPT-a na dva trgovačka društva - Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije.
Zakonski prijedlog podržan je uz uvjet da se u tekst ugradi odredba po kojoj se, do donošenja posebnog zakona o privatizaciji ta dva društva, ne može donijeti niti jedna odluka kojom bi se mijenjala njihova vlasnička struktura. To je predložio Bosiljko Mišetić polazeći od temeljnog načela zaštite hrvatskog državnog interesa.
ZAGREB, 7. srpnja (Hina) - Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma
Hrvatskog državnog sabora na današnjoj sjednici podržao je
zakonski tekst o razdvajanju HPT-a na dva trgovačka društva -
Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije. Zakonski prijedlog
podržan je uz uvjet da se u tekst ugradi odredba po kojoj se, do
donošenja posebnog zakona o privatizaciji ta dva društva, ne može
donijeti niti jedna odluka kojom bi se mijenjala njihova vlasnička
struktura. To je predložio Bosiljko Mišetić polazeći od temeljnog
načela zaštite hrvatskog državnog interesa. #L#
Naime, poznat je Mišetićev stav još iz prvog saborskog čitanja o tom
zakonskom tekstu da Hrvatska bez obzira na pritiske iz inozemstva
ne treba pristajati na privatizaciju pošte i telekomunikacija, a
posebno ne u obliku u kojem bi 51 posto bilo u vlasništvu države.
Predložio je, a to su podržali i Smiljko Sokol, Milivoj Kujundžić i
Vice Vukojević, da se kada bude riječi o privatizaciji ta dva
trgovačka društva to učini po modelu da 75,01 posto ostane u
vlasništvu Republike Hrvatske. Takav prijedlog nije podržao
Vladimir Šeks, a u ime predlagatelja predstojnik vladina Ureda za
zakonodavstvo Marijan Prus.
Po Zakonu o trgovačkim društvima onaj tko drži 25 posto vlasničkog
udjela može utjecati na donošenje odluka, odnosno može stopirati
pojedine odluke, mišljenja je Mišetić. Dodao je kako valja izbjeći
mogućnost da privatizacijom više od 25 posto bude ugrožen hrvatski
državni interes.
Braneći zakonski tekst Marijan Prus kazao je kako je 51 posto
vlasničkog udjela dovoljno jamstvo da neće biti ugrožen državni
interes. Pojasnio je da onaj tko drži 49 posto vlasništva ne može
donositi nikakve odluke ako nema pristanak onog tko drži 51 posto.
Odbor je podržao i Konačni prijedlog zakona o mirovinskom
osiguranju. Mati Arloviću, koji je kazao da će zastupnici SDP-a
biti protiv toga zakona, uz ostalo i zato što su nezadovoljni
načinom usklađivanja mirovina, ministar rada i socijalne skrbi
Joso Škara je kazao da su upravo umirovljeničke udruge tražile sada
predloženi kombinirani sustav usklađivanja mirovina - s rastom
plaća i troškovima života.
Odbor je podržao i Prijedlog zakona o prenošenju sredstava državnog
proračuna fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja te o
usklađivanju mirovina. To je ujedno i novi naziv zakonskog teksta
po kojem će se u slijedeće četiri godine fondovima mirovinskog
osiguranja iz državnog proračuna prenijeti oko 7,5 milijardi kuna.
Ta su sredstva, kazao je Škara, dodatna sredstva za isplatu
beneficiranih mirovina. Primjerice u ovoj godini za te je mirovine
u državnom proračunu osigurano 2,4 milijarde kuna.
Članovi odbora podržali su i Konačni prijedlog zakona o Vladi RH, a
dr. Smiljko Sokol izrazio je zadovoljstvo što je Vlada prihvatila
niz zastupničkih primjedbi iz prvog čitanja, što pokazuje da je
Zastupnički dom zakonodavac u punom smislu riječi.
(Hina) sšh im
071748 MET jul 98